Tvrdili su da će brzinski zauzeti Ukrajinu, a evo na što im se sveo apetit: Ni to ne ide po planu... - Sarajevograd.CLICK

Kijev će pasti u roku od tri dana, a cijela Ukrajina u maksimalno nekoliko tjedana, poručivali su isti ti Rusi na početku invazije 24. veljače

Deset mjeseci nakon očekivanja da će zemlju površine 400 000 četvornih kilometara rutinski osvojiti u samo nekoliko dana, Rusija je bitno smanjila svoje teritorijalne ambicije, na pripojenje manje od 5000 ukrajinskih kilometara četvornih. Neposredni vojni cilj ruskoga djelovanja u Ukrajini sveo se, naime, i službeno samo na ‘oslobađanje‘ tzv. Narodne Republike Donjeck, marionetske državice u istočnoj Ukrajini jednostrano pripojene Ruskoj Federaciji, javlja Slobodna Dalmacija.

“Glavni napori ruskih oružanih snaga usmjereni su na dovršetak oslobađanja teritorija Donjecke Narodne Republike”, izjavio je načelnik stožera ruske vojske Valerij Gerasimov na brifingu u četvrtak, a njegove riječi je prenio Telegram kanal ruskog državnog medija RIA Novosti.

Da neuspjeh Putinove vojske u Ukrajini bude još apsurdniji, valja znati da je Donjecka Narodna Republika svoju ‘neovisnost‘ od Kijeva proglasila još 2014. godine. Da bi se Kremlj nakon 10 mjeseci krvave agresije na susjednu zemlju i golemih gubitaka i troškova sad borio s njezinim zadržavanjem pod svojom kontrolom i ‘dovršetkom oslobađanja‘. I to javno deklarirao kroz usta najviših vojnih dužnosnika kao glavni ratni zadatak.

Kijev će pasti u roku od tri dana, a cijela Ukrajina u maksimalno nekoliko tjedana, poručivali su isti ti Rusi na početku invazije 24. veljače. U međuvremenu su zauvijek izgubili više od stotinu tisuća svojih vojnika, a Ukrajina ne da nije pala, nego je u kontraofenzivama pod svoju jurisdikciju već vratila oko 65 posto teritorija kojega su Putinove snage bile zauzele početkom godine.

Skromna objava Valerija Gerasimova o Donjecku kao trenutno primarnom ruskom cilju je posve logična nakon komparacije realnih odnosa snaga i golemih ruskih gubitaka u ljudstvu, opremi i teritoriju koje su u međuvremenu pretrpjeli. Ruske trupe su potisnute preko rijeke Dnjepar u Hersonskoj oblasti, skoro do ruske granice u Harkivskoj oblasti te dosta duboko i u Rusima trenutno najbitnijoj Donjeckoj oblasti. Raskorak između želja i očekivanja od veljače do prosinca 2022. nerado se spominje u redovima ruske elite.

Zajedno s Luganskom i Krimom, tzv. Donjecka Narodna Republika je još davne 2014. godine započela pobunu protiv vlasti u Kijevu, te je osam godina vodila borbe s ukrajinskim snagama prije nego je Putin otpočeo sveopću invaziju u veljači. Sad je ova regija žarište nekih od trenutno najkrvavijih bitaka, pa se opkoljeni grad Bahmut, 40-ak milja sjeveroistočno od prijestolnice ‘SAO krajine DPR‘, trenutno naziva i epicentrom rata.

Unatoč žestokim borbama i stalnim ukrajinskim protunapadima, pa i potiskivanju Rusa na periferije Bahmuta, Valerij Gerasimov je nedavno rekao da Rusija čvrsto drži liniju u Donjecku. „Linija kontakta s neprijateljem protezala se na 815 km i stanje je na njoj stabilizirano“, izjavio je Gerasimov na brifingu. Možda se linija dodira sukobljenih strana u Donjecku zadnjih dana i nešto učvrstila, ali sama regija je daleko od svake stabilnosti.

U srijedu su, kao što javlja Slobodna Dalmacija, premijer samoproglašene ‘Donjecke Narodne Republike‘ Vitalij Kotsenko i bivši potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Rogožin ranjeni a pratnja im je poginula kad su ukrajinske snage granatirale hotel u kojem su slavili rođendan u samome gradu Donjecku. Dodatnu sol na ranu dan ranije utrljao im je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski svojim hrabrim posjetom nedalekom Bahmutu, šetajući se ulicama i sokoleći svoje snage u dometu ruske artiljerije i bespilotnih letjelica. Čak i ako se uzmu u obzir reducirana očekivanja Kremlja i posve revidirani pojam ruskog uspjeha na bojnom polju u Ukrajini, stvari u Donjecku nikako ne idu onako kako bi Gerasimov i Putin željeli.

(Jutarnji)