Mario Draghi, poručuje da ovaj potez uvodi opasnost podjele u jedinstveni evropski organizam.
Berlin je u centru sve veće političke oluje nakon što je jednostrano proklamirao novčanu injekciju vrijednu 200 milijardi eura kojom će se pokušati uhvatiti u koštac s privrednim posljedicama energetske krize, prenosi Jutarnji list.
Francuska i Italija već su upozorile da bi takva masovna intervencija mogla stvoriti nepravedni disbalans na jedinstvenom evropskom tržištu, pri čemu bi njemačke tvrtke stekle prednost nad konkuretnima iz drugih zemalja članica.
Scholz je u utorak branio finansijski paket kao “vrlo uravnotežen, vrlo pametan i vrlo odlučan”, a onda napomenuo da “možda nisu svi odmah shvatili” da će Njemačka navedenu injekciju rasporediti na period od oko dvije godine.
Kao odgovor na najavu ove pomoći, francuski i talijanski povjerenici, Thierry Breton i Paolo Gentiloni, pozvali su na veću evropsku finansijsku solidarnost. To je, međutim, naišlo na kritike njemačkog ministra financija Christiana Lindnera i šefa privrede Evropske unije, Valdisa Dombrovskisa.
“Suočeni s kolosalnim izazovima koji su pred nama, postoji samo jedan mogući odgovor; onaj Evrope solidarnosti. Moramo razmišljati o zajedničkim alatima na evropskom nivou!”, napisali su Breton i Gentiloni u tekstu za Corriere della Serra, Irish Times, Les Echos i FAZ.
“Ako želimo izbjeći fragmentaciju, ako se želimo suočiti s ovom krizom, mislim da nam je potrebna viša razina finansijske solidarnosti, kao što smo to, recimo, činili u pandemiji – programom SURE”, stoji u tekstu. SURE je paket pomoći koji je Bruxelles kreirao kako bi osigurao kratkoročnu financijsku pomoć ekonomijama tokom pandemijskog perioda. Nekakav je opći zaključak programa da je zbog istog 31 milion ljudi zadržalo svoje poslove, a da se tokom 2020. tako spriječilo zatvaranje čak 2,5 miliona firmi.
Odgovor iz Berlina bio je promptan: “Prijedlozi koji se temelje na programu SURE ne mogu se opravdati u ovom trenutku”, izjavio je njemački ministar finansija Lindner.
“Ova kriza se bitno razlikuje od one pandemijske. Ne bavimo se šokom potražnje, u kontekstu toga da bi se ista javnim sredstvima morala poticati. Suočavamo se sa šokom snabdjevanja”, dodao je Lindner.
Holandska ministrica finansija Sigrid Kaag također je zvučala kao da ne želi popustiti pred njemačkim jednostranim potezom:
“Ne možemo za svaku kriznu situaciju dizajnirati drugačiji instrument! Moramo rasporediti ono što imamo, kanalizirati to na prava mjesta i uložiti na pravi način”, poručila je.
Sve ovo dolazi u trenutku kada i Hendrik Neumann, glavni tehnički direktor Ampriona, jednog od četiri operatora prijenosnih sustava električne energije u Njemačkoj, poručuje da bi Njemačka ove zime mogla obustaviti izvoz električne energije u Francusku.
Neumann je danas izjavio: ‘Situacije će ove zime biti vrlo stresna”, prenosi Telegraph. Nesumnjivo će i ovo upozorenje pojačati strahove da bi se evropsko jedinstvo moglo racijepiti – i da zemlje daju prednost vlastitim infrastrukturnim mrežama u vrijeme krize. Što je, jasno, bilo i za očekivatri.
Orban je već upozorio da je berlinski paket pomoći ravan kanibalizmu, a talijanski premijer u odlasku, Mario Draghi, poručuje da ovaj potez uvodi opasnost podjele u jedinstveni evropski organizam.
Prijetnja obuzdavanja izvoza električne energije iz Njemačke također bi mogla razbjesniti Francusku, gdje je opskrba električnom energijom oslabljena zbog tehničkih problema koji pogađaju gotovo polovicu od 56 nuklearnih elektrana u zemlji. Zbog toga su Francuzi tokom ljeta uvozili struju čak i iz Britanije.
Vijeće dogovorilo stajalište o REPowerEU
Ministri financija država članica EU-a postigli su u utorak u Luxembourgu dogovor o zajedničkom stajalištu o prijedlogu plana REPowerEU za uklanjanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima.
Na temelju zajedničkog stajališta Vijeće EU-a kreće u pregovore s Evropskim parlamentom o konačnom tekstu prijedloga.
Europska komisija je 18. maja predstavila plan “REPowerEU”, kao odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu. Taj plan predviđa prestanak ovisnosti o ruskim energentima do 2027. godine.
(Jutarnji list)