‘Izgledali su kao zastrašujuća sila, ali sada su potpuno slomljeni‘: nitko nije očekivao ovakav slom ruske Crnomorske flote, ali problemi se samo gomilaju

PIŠE: TOMISLAV ŠOŠTARIĆ

Ruska Crnomorska flota nekoć se smatrala središnjom snagom u pokušaju ruskog predsjednika Vladimira Putina da osvoji Ukrajinu. No, ta flota i njezine prateće zračne snage pretrpjeli su napade inovativnim ukrajinskim projektilima i bespilotnim letjelicama, pretvarajući tu silu od koje su Ukrajinci strahovali u nešto što više i nije visoko na ‘dnevnom redu‘ u najvećem europskom ratu u proteklih sedam desetljeća, piše Jutarnji list.

Kada je Putin pokrenuo svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu u veljači, flota bazirana na Krimu bila je u središtu akcije, lansirajući krstareće rakete Kalibr na vojne i civilne ciljeve duboko u zemlji, blokirajući pristup lukama te zemlje i prijeteći amfibijskim napadom na Odesu.

Ipak, od tih ranih dana rata, Kijev je preuzeo inicijativu jer su ukrajinski raketni napadi i ‘misteriozne‘ eksplozije izazvale pustošenje u ruskoj floti, čijih je nekoliko brodova potopljeno, uključujući i zapovjedni brod, krstaricu “Moskva”, a uništene su i zračne snage bazirane na Krimu u dramatičnom napadu ranije ovog mjeseca, kako piše utjecajni portal Politico.

No, iako je Crnomorska flota bila dovoljno jaka da drži malenu ukrajinsku mornaricu na odstojanju, ona nikada nije bila prvi ponos ruske mornarice. Sjeverna flota, sa sjedištem u Sjeveromorsku, daleko je najveća i najmodernija pomorska snaga Kremlja te je poslala neka od svojih svoja plovila u pomoć neposredno prije ruske invazije.

Ipak, očekivalo se da će ta flota, sa sjedištem na Krimu, igrati veliku ulogu u onemogućavanju ukrajinskih snaga na jugu da se obrane od očekivanog amfibijskog napada – koji se nikada nije dogodio – dok istovremeno pruža okupiranom i anektiranom poluotoku. I dok ruske podmornice s vremena na vrijeme raketiraju Ukrajinu, flota nije ispunila očekivanja postavljena na početku rata i zauzela je neku vrstu obrambenog položaja u luci ili barem daleko od obale kako bi izbjegla ukrajinski napad.

GOMILANJE PROBLEMA

Od proljeća su se problemi Crnomorske flote samo gomilali, kao rezultat lošeg vodstva, zastarjele opreme i oholosti koju su Ukrajinci itekako rado iskoristili. Čitav niz vojnih katastrofa doveo je i do smjene zapovjednika flote, admirala Igora Osipova.

Ukrajinski otpor je, pak, bio žestok. Njihova protubrodska raketa Neptun, koja je potopila krstaricu “Moskva”, te moćne rakete Harpoon koje je donirala Danska, a koje su ovog proljeća potopile i ruski opskrbni brod, prisilile su flotu da se već mjesecima drži daleko od obale i izvan borbi.

Oleksandr Turčinov, bivši vršitelj dužnosti predsjednika Ukrajine i bivši tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, koji je pokrenuo projekt Neptun, rekao je za Politico da je ponosan na taj projektil.

“Sat vremena nakon što je krstarica pogođena, podijelio sam zadovoljstvo s Olegom Korostiljevim, glavnim dizajnerom ukrajinskog dizajnerskog ureda Luč”, rekao je u intervjuu s južne crte bojišnice, gdje je raspoređen kao časnik. Korostiljev je bio ključan za razvoj programa Neptun. “Čestitali smo jedan drugome na tome s obzirom na činjenicu da je rezultat vrlo ozbiljan”.

Turčinov kaže da je projektil Neptun također pogodio i fregatu “Admiral Essen” u travnju. No, ruske snage su uspjele oboriti drugu raketu koja je ciljala brod, zbog protoka vremena između lansiranja. Ukrajina je to, pak, shvatila kao lekciju, ispalivši dvije rakete prilikom napada na “Moskvu” istovremeno. “Probili su protuzračnu obranu i uspjeli potopiti metu”, pojašnjava Turčinov.

I na kopnu i na moru, “ruske snage mnogo su ranjivije nego što su mislile da jesu” prije rata, rekao je visoki dužnosnik ukrajinskog Ministarstva obrane novinarima ovog mjeseca. Taj je izvor, kao i neki drugi koje citira Politico, govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi mogao otvoreno pričati o ratnim događanjima.

Ne samo da se krstarica “Moskva” nalazi na dnu Crnog mora, već su ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama i projektilima na Zmijski otok, koji je okupirala Rusija u svibnju i lipnju, oštetili ili uništili nekoliko manjih jurišnih i transportnih brodova koje su Rusi usidrili na otoku 35 kilometara od jugozapadne obale Ukrajine.

‘GUBICI AMFIBIJSKIH BRODOVA VAŽNIJI OD GUBITKA KRSTARICE MOSKVA‘

U napadima je također uništeno nekoliko modernih protuzračnih obrambenih i radarskih sustava, čime je okončana ruska dominacija morem i zrakom te je taj ključan komad kopna vraćen pod kontrolu Kijeva. Bitka za Zmijski otok pokazala je da ruska flota nije imala odgovor na ukrajinske napade, a rusko napuštanje otoka ostavilo je njihove brodove na moru još ranjivijima na ukrajinske napade.

“Gubici ruskih amfibijskih brodova nedvojbeno su važniji od gubitaka “Moskve””, kaže Rob Lee, viši suradnik Instituta za istraživanje vanjske politike, koji prati događanja s ruskom i ukrajinskom vojskom. Gubici ometaju sposobnost Rusije da premješta trupe i opremu oko Krima morskim putem i učinili su Ruse neodlučnim u vezi korištenja modernih jurišnih brodova, koje je prebacila iz Sjeverne i Baltičke flote neposredno prije rata.

Oklijevanje da koriste svoje brodove kao borbenu silu znači da je flota postala praktički nemoćna i da “ne postoji već nekoliko mjeseci”, rekao je drugi dužnosnik Ministarstva obrane.

Jedan zapadni diplomat slaže se s tom procjenom, ocijenivši da je “ruska Crnomorska flota slomljena i sada se koristi samo kao obrambena sila, uz povremene udare krstarećim projektilima”. Držanje flote daleko od pučine “ozbiljno ograničava mogućnosti ruske kampanje” u južnoj Ukrajini, kaže on.

Sama flota – sastavljena od malih korveta i fregata natovarenih projektilima, jurišnih čamaca i šest podmornica – još uvijek ima više od 30 brodova na moru ili u luci, no njihova učinkovitost i sposobnost manevriranja ozbiljno su smanjeni nakon što su eliminirani protuzračna obrana “Moskve” i radari na Zmijskom otoku.

Ruska flota “zapravo ne čini mnogo”, kaže zapadni dužnosnik. “Zmijski otok pružio im je malo više fleksibilnosti, a sada im je to oduzeto. Gubici samo još više smanjuju njihove taktičke sposobnosti”.

Zrakoplovna pukovnija Crnomorske flote, bazirana u zračnoj bazi Saki na Krimu, također je teško pogođena ovog mjeseca u noćnim napadima u kojima je uništena oko polovica zrakoplova te jedinice, rekao je zapadni dužnosnik, potvrđujući time procjene nekih drugih dužnosnika. Postoje izvješća da je dron napao sjedište flote i u lučkom gradu Sevastopolju u srpnju i ponovno prošlog tjedna.

‘LOŠA PRIPREMA, NEOPREZNOST I NEMAR‘

Napadi i publicitet koji su dobili na Zapadu nisu prošli nezapaženo kod Putina. Smjena vrhovnog admirala Crnomorske flote popraćena je i u ruskim državnim medijima, što je gotovo nečuven potez režima kojem je prioritet da projicira moć i sposobnost, čak i unatoč dokazima koji pokazuju suprotno. “Loša priprema, očita neopreznost i općenito nemaran stav Crnomorske flote vjerojatno su doveli do otpuštanja” admirala, kaže Michael Kofman, jedan od vodećih svjetskih autoriteta za ruska vojna pitanja.

I nakon napada dronom na sjedište flote u Sevastopolju na Krimu tijekom proslave Dana ruske mornarice “činilo se da nisu promijenili svoje operativne procedure”, što je dovelo do drugog napada bespilotnom letjelicom na isti objekt ovog mjeseca. Općenito, čelnici flote od početka rata “nisu se uspjeli prilagoditi i otkrili su strukturne nedostatke u floti u smislu obuke, profesionalizma, poštivanja sigurnosnih procedura i sposobnosti prilagodbe”.

Isti takvi neuspjesi prate ruske ratne napore od samog početka, prvi puta kada su elitne snage i teške oklopne jedinice odbijene u početnom nepovezanom kretanju prema Kijevu, a kasnije kada su trupe potisnute iz Buče i Irpina na sjeveru, gdje nisu uspjele zadržati rane dobitke.

Traljava komunikacijska enkripcija također je dovela do gotovo stalnih napada na lokacije ruskog zapovjedništva, kontrole i stožera, što je rezultiralo smrću najviših časnika, uključujući i generale.

Posljednjih tjedana vojni analitičari su zapanjeni ruskim inzistiranjem na gomilanju streljiva u velikim skladištima nedaleko od prve linije bojišnice, na koja su Ukrajinci ispalili precizne rakete i topničke granate isporučene iz SAD-a, pretvarajući spremišta u vatrene kugle jednu noć za drugom.

Ukrajinski napadi na stacionarne ciljeve na kopnu i moru na neki su način zamrznuli sukob, ističe zapadni diplomat. U šest mjeseci borbi, ruska zamrla logistika i zapovjedna struktura radili su protiv ranih ambicija Kremlja da vodi vrlo kratak, oštar rat. “Čini se da oni samo pokušavaju ograničiti gubitke, umjesto da izvode manevre i postignu učinke” na bojnom polju i u Crnom moru, zaključuje taj diplomat.