Ruska invazija na Ukrajinu 24. februara odnijela je desetine hiljada ljudskih života, a ekonomske poteškoće proširile su se svijetom

 

 

Ukrajina u najtežim uslovuma, sveobuhvatne invazije Rusije, slavi glavni državni praznik, Dan nezavisnosti. Dana 24. augusta 1991. ukrajinski parlament je usvojio deklaraciju o nezavisnosti. No, ove godine Dan nezavisnosti pada na polugodišnjicu ruske invazije na tu zemlju, koju je započeo ruski predsjednik Vladimir Putin prije tačno šest mjeseci, 24, februara 2022.

 

 

Ukrajina se priprema za moguće brutalne udare dok obilježava 31 godinu otkako se zemlja oslobodila Sovjetskog Saveza i nakon tačno šest mjeseci rata s Rusijom.

 

 

U svjetlu upozorenja o pojačanim ruskim neprijateljstvima, ruski predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da će svaki napad Rusije biti dočekan snažnim odgovorom dok Ukrajina obilježava 31 godinu od kraja sovjetske vladavine.

 

 

Ukrajinska obavještajna služba radi sa stranim obavještajnim službama, rekao je na pres-konferenciji u utorak, upozorivši da će Rusija “dobiti odgovor, snažan odgovor”, prenosi The Guardian.

 

 

Vlasti su zabranile masovna okupljanja u Kijevu jer zapadni i ukrajinski zvaničnici upozoravaju da se Rusija sprema ponovno napasti glavni grad.

 

 

Mnogi civili pokušavaju napustiti Kijev zbog straha od ruskog napada, prema savjetniku ukrajinskog predsjednika. Aleks Rodnjanski rekao je da su ljudi zabrinuti i kako “svakako postoji određena zabrinutost” da bi napad mogao pogoditi centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine u srijedu.

 

 

Rusija i Putinov režim “doista su opsjednuti datumima i simbolima, pa bi bilo logično biti na oprezu i biti spremni za napad na Dan nezavisnosti”, rekao je Andrij Jusov, šef obavještajne uprave pri ministarstvu.

 

 

A ovo su glavne posljedice rata koji ulazi u sedmi mjesec.

 

 

Smrti

 

Od 24. februara poginulo je 5587 civila, a 7890 je ozlijeđeno, no stvarni broj žrtava je puno viši, objavio je Ured Visoke povjerenice Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) 22. augusta.

 

 

Većina poginulih ili povrijeđenih žrtve su artiljerijskih, raketnih ili zračnih napada, navodi OHCHR.

 

 

Načelnik ukrajinskog glavnog štaba, general Valerij Zalužnji rekao je 22. augusta da je u ratu poginulo gotovo 9000 ukrajinskih vojnika, što je prvi put da je ukrajinski vojni vrh objavio te podatke od invazije.

 

 

Rusija nije objavila koliko je izgubila vojnika.

 

 

Američke obavještajne službe procjenjuju da je u Ukrajini do sada poginulo 15.000 ruskih vojnika i da ih je tri puta toliko ozlijeđeno, što odgovara ukupnom broju sovjetskih žrtava tokom ruske okupacije Afganistana od 1979. do 1989. godine.

 

 

Sukob u Donbasu počeo je još 2014. nakon rušenja s vlasti proruskog ukrajinskog predsjednika i ruske aneksije Krima.

 

 

U borbama snaga koje je podržavala Rusija i ukrajinskih oružanih snaga do kraja 2021. poginulo je oko 14.000 ljudi, uključujući 3106 civila, po podacima OHCHR-a.

 

 

Bijeda

 

Od početka invazije trećina stanovnika Ukrajine, od ukupno više od 41 miliona, morala je napustiti svoje domove, najviše u svijetu u ovom trenutku, po podacima UNHCR-a, UN-ove agencije za izbjeglice.

 

 

U Europi je trenutačno više od 6,6 miliona registriranih izbjeglica iz Ukrajine, najviše u Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj, po podacima UN-ove agencije.

 

 

Osim ljudskih žrtava, Ukrajina je izgubila oko 22 posto teritorija od ruske aneksije Krima 2014., po procjenama Reutersa.

 

 

Ostala je bez velikog dijela obale, privreda joj je osakaćena, a neki gradovi pretvoreni su u pustoš ruskim granatiranjem. Ukrajinska ekonomija smanjit će se 2022. za 45 posto, po procjenama Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

 

 

Tačna cijena rata u američkim dolarima ne zna se. Ukrajinski premijer Denis Šmihalj rekao je u julu da će poslijeratna obnova stajati oko 750 milijardi američkih dolara. Moglo bi biti i puno više. Ne zna se koliko je Ukrajina potrošila na borbe.

 

 

Rusija

 

Rat je skup i za Rusiju, iako ne otkriva koliko. Ratni troškovi državna su tajna.

 

 

Osim vojnih troškova, zapad je pokušao kazniti Moskvu strogim sankcijama, što je najveći šok za rusko ekonomiju od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

 

 

Ruska centralna banka sada predviđa da će ruska ekonomija, vrijedno 1,8 biliona američkih dolara, pasti 4 do 6 posto 2022., dok je u aprilu prognozirala pad od 8 do 10 posto.

 

 

No utjecaj na rusko ekonomiju je velik i još nije posve jasan. Rusija je izbačena sa zapadnih finansijskih tržišta, većina oligarha je pod sankcijama i ima probleme s nabavom neke robe kao što su mikročipovi.

 

 

Rusija prošli mjesec nije platila inozemni dug, prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine.

 

 

Cijene

 

Ruska invazija i zapadne sankcije nametnute Rusiji izazvali su veliko povećanje cijena gnojiva, pšenice, metala i energije, što je dovelo do prehrambene krize i inflatornog vala koji potresa globalnu ekonomiju.

 

 

Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, pšenice, dušičnih gnojiva i paladija. Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, međunarodne cijene nafte dosegle su najviše razine od rekordne 2008. godine.

 

 

Pokušaji da se smanji ovisnost o ruskoj nafti, plinu i naftnim derivatima, ili da se ograniče njihove cijene pogoršali su već ionako najgoru energetsku krizu od arapskog naftnog embarga 1970-ih.

 

 

Pošto je Rusija obustavila dotok plina putem plinovoda Sjeverni tok 1 do Njemačke veleprodajne cijene plina u Europi poletjele su u nebo.

 

 

Potpuni prekid isporuke plina izazvao bi recesiju u eurozoni, što bi jako pogodilo Njemačku i Italiju, po Goldman Sachsu.

 

 

Privredni rast

 

Međunarodni monetarni fond sada prognozira da će svjetska ekonomija rasti 3,2 posto ove godine, u odnosu prema 6,1 posto prošle. To je bitno manje od njegove prognoze u aprilu od 3,6 posto, prognoze u januaru od 4,4 posto i prognoze u oktobru od 4,9 posto.

 

 

Po „vjerovatnom” alternativnom scenariju koji uključuje potpunu obustavu isporuka ruskog plina Europi do kraja godine i daljnji pad izvoza ruske nafte od 30 posto, MMF smatra da će globalni rast usporiti na 2,6 posto 2022. i dva posto 2023. te da iduće godine rasta u Europi i SAD-u iduće godine gotovo da i neće biti.

 

 

Zapadno oružje

 

SAD je dao oko 9,1 milijardi američkih dolara (oko 69 milijardi kuna) sigurnosne pomoći Ukrajini od 24. februara uključujući protivzračne sustave Stinger, protivoklopne sustave Javelin, haubice od 155 mm i zaštitnu opremu za slučaj napada hemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim oružjem.

 

 

Drugi najveći donator je Britanija koja je dala vojnu pomoć u iznosu od 2,3 milijardi funti (20,5 milijardi kuna). Europska unija dala je Ukrajini 2,5 milijardi eura sigurnosne pomoći.

 

 

Ukrajina: ‘Najgori scenarij je iza nas, slijedi nova faza u drugom smjeru‘
Ukrajinski “najgori scenarij” u ratu s Rusijom već je prošao, rekao je u utorak ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov. “Najgori scenarij je bio iza nas i ostao je iza nas”, rekao je Reznikov za CNN-a u Kijevu.

 

 

“Mi smo u fazi stabilizacije svih frontova ili borbenih linija s malim pomicanjem jedinica i tu smo napravili puno dobrih mjera odvraćanja”, dodao je.

 

 

Reznikov kaže kako vjeruje da je Ukrajina na rubu “nove faze” rata sa započinjanjem svoje protivofanzivne kampanje “u drugom smjeru”.

 

 

Na pitanje strahuje li da će se međunarodna zajednica početi umarati od rata, Reznikov je rekao da bi “sindrom zamora” mogao naštetiti borbi Ukrajine protiv Rusije.

 

 

“Ja to zovem sindromom zamora i za mene je to jedna od glavnih prijetnji”, rekao je. “Moramo se baviti s ovom prijetnjom jer moramo komunicirati, angažirati ljude, nemojte se umoriti. Jer to je vrlo, vrlo opasno za nas”.

 

(SB)

UKRAJINSKI MINISTAR ZATRESAO MOSKVU: “Najgori scenarij je iza nas, na rubu smo nove…!”