Ove neprilike obaraju na koljena i najrazvijenije ekonomije svijeta, i posljedice istih polako se osjećaju i u našem regionu

 

 

Energetska kriza koja nas prati od oktobra prošle godine, i koju je izbijanje sukoba između Rusije i Ukrajine dodatno zaoštrilo, podstakla je opšti rast cijena ključnih energenata, koje prati posljedično poskupljenje električne energije i samim tim doprinosi rastu opšte inflacije. Ove neprilike obaraju na koljena i najrazvijenije ekonomije svijeta, i posljedice istih polako se osjećaju i u našem regionu, piše Blic.

 

 

Prije nekoliko dana počele su restrikcije struje na Kosovu u susret rastu cijena energenata i energije na međunarodnim tržištima od 1. septembra u Sjevernoj Makedoniji bit će na snazi mjere štednje, u Hrvatskoj se spremaju za više energetskih scenarija.

 

 

U slučaju Srbije, prema riječima premijerke Brnabić, Vlada ulaže dovoljne napore da se stabilizuje proizvodnja električne energije kako bi se obezbijedile dovoljne rezerve struje, i kako ne bi došli u situaciju da uvode restrikcije.

 

 

Ona je dodala da je ušteda električne energije, cilj koji se realizuje po planu prije krize, kroz sprovođenja mjera energetske efikasnosti. Premijerka se dotakla i najavljenog poskupljenja struje, i objasnila da se ono neće mnogo odraziti na budžete domaćinstava, da je ono svakako i usklađivanje sa inflacijom. Prema njenim riječima, država u svakom slučaju balansira da poskupljenja budu minimalna.

 

 

U Makedoniji mjere štednje

 

 

Sa druge strane, u Severnoj Makedoniji će 1. septembra stupiti na snagu mjere koje bi trebalo da omoguće uštedu struje do 15 posto. U odluci vlade, koja je donijeta na sjednici u utorak, date su preporuke domaćinstvima i preduzećima, i konkretni zadaci državnim institucijama. Za sada nema najava o restrikcijama struje, a iz vlade najavljuju povećanje proizvodnje, izvijestila je televizija Sitel.

 

 

Gašenje dekorativne rasvjete na javnim zgradama i spomenicima kulture, gašenje sijalica kada ima dovoljno dnevne svjetlosti, hlađenje klima-uređajima na temperaturi ne nižoj od 27 stepeni i grijanje na ne većoj od 20 stepeni, gašenje računara nakon rada, redovno zamena filtera na grijnim i klima uređajima, zamjena prozora onim energetski efikasnim, samo su dio zadataka utvrđenih za državne institucije, prenosi Tanjug.

 

 

Domaćinstvima se preporučuje da bojler uključuju samo kada postoji potreba za toplom vodom i po mogućstvu kada je jeftina struja, zatim racionalna upotreba grijnih tijela, sijalica, izolacija plafona, vanjskih zidova i prozora.

 

 

Poslovnoj zajednici nalaže se da isključi dekorativnu rasvjetu na svim zgradama, da ne koristi osvjetljenje u unutrašnjim prostorijama, holovima i kancelarijama u periodu kada ima dovoljno dnevne svjetlosti, racionalno grijanje i hlađenje klima-uređajima, primjena novih tehnologija za poboljšanje energetskih performansi industrijskih postrojenja.

 

 

Šta čeka Hrvatsku na jesen?

 

 

Pored opšteg plana EU za smanjenje potrošnje gasa za 15 posto, hrvatsko energetsko tržište pogađaju, kao i sve ostale zemlje Evrope, izuzetno visoke cijene struje. Dražen Jakšić, direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar, komentarisao je cijene energenata i scenarije koji se očekuju na jesen.

 

 

Što se tiče cijena struje, Jakšić je rekao da su one višestruko veće u veleprodaji nego prije godinu dana, i da se dio njih prenosi na potrošače, ali i da domaćinstva danas plaćaju mnogo nižu cijenu od otkupne, prenosi Indeks.

 

 

“U svakom slučaju, pritisak je veliki zbog utjecaja krize u Rusiji i Ukrajini, a i sada imamo situaciju da je ovo izuzetno sušna godina u cijeloj Evropi, koja je smanjila proizvodnju električne energije iz hidroelektrana i to utieče na povećanje cijena na veletržnicama. Kako će to uticati na cijenu domaćinstva zavisi i od odluka vlade, ali će neko morati da plati tu razliku. U ovom slučaju teret je na dobavljačima, trenutno na HEP-u, koji drži veliki udio na maloprodajnom tržištu u Hrvatskoj”, rekao je Jakšić, dodajući da cijena koju sada plaćaju nije dugoročno održiva, ali i da je nezahvalno prognozirati kako će se cijene kretati.

 

 

Što se tiče pomenutih restrikcija struje, direktor instituta Hrvoje Požar rekao je da se nada da do takvog scenarija neće doći.

 

 

“Međutim, činjenica je da imamo znatno manju proizvodnju iz hidroelektrana i veću potrebu za proizvodnjom iz fosilnih goriva i uvoza. Mnoge evropske zemlje se suočavaju sa sličnom situacijom. Rekao bih da je situacija zabrinjavajuća, ali ipak ne i alarmantna i nadamo se da neće biti potrebe za redukcijama”, rekao je Jakšić.

 

 

Na Kosovu na snazi restrikcije

 

 

Restrikcije struje na Kosovu počele su u ponedjeljak i traju po 6 sati, sa pauzama od 2 sata između isključena.

 

 

Kako je saopćio Operator tržišta sistema, prenosa i električne energije Kosova (KOSTT), restrikcije će trajati sve dok se situacija sa snabdjevanjem električnom energijom ne stabilizuje.

 

 

“Stanje energetske krize sa kojom se suočava Elektroenergetski sistem Kosova, a koja je između ostalog odraz globalne energetske krize, lakše će se suočiti uz podršku svih građana korištenjem električne energije na najracionalniji način, štednjom gdje god je to moguće”, navodi se u saopćenju KOSTT-a.

 

 

RTK na albanskom jeziku prenio je da su privredni subjekti i građani nezadovoljni ovakvim stanjem jer, kako kažu, restrikcije im u svakom smislu nanose štetu. Privredni subjekti nisu u mogućnosti da obavljaju redovne poslove, a građani se žale da im se zbog isključenja kvare uređaje u domaćinstvu.

 

 

Isti problem Kosovo je imalo i prošle zime,ali tekući problem je gori samim tim što je zima, za koju se i na nivou Evrope i svijeta redovno ističe da će biti teža od prethodne, mjesecima daleko.

 

 

Iz kosovskog ministarstva ekonomije, uveliko pozivaju građane na štednju, kako bi tešku zimu i energetsku krizu dočekali spremni.

 

 

“Treba da učinimo maksimum, i kod kuće i u institucijama, kako bi štedjeli energiju. Sporazum sa Albanijom o energetici će nam pomoći da prevaziđemo zimu. Međutim, ovo je realnost sa kojom ćemo se suočiti kao i druge zemlje. Dat ćemo sve od sebe da što lakše prebrodimo ovu zimu, ali nam je potrebna vaša pomoć“, poručila je ministarica ekonomije, Artane Rizvanoli.

 

 

Crna Gora ima struje do oktobra

 

 

Crna Gora ima dovoljno električne energije za tekući i naredni mjesec septembar, a dalja situacija će zavisiti od više faktora, prije svega od hidrološke, saopćio je danas rukovodilac sektora za korporativne komunikacije crnogorske Elektroprivrede (EPCG) Tomaš Damjanović.

 

 

On je gostujući u jutarnjem programu TVCG rekao da je situacija sa električnom energijom delikatna, a restrikcije i poskupljenje struje jedna su od opcija ukoliko se stanje ne popravi u narednom periodu.

 

 

“Restrikcije su generalno posljedica globalne energetske krize, koja na sve utječe, pa i nas. Situacija na tržištu je delikatna i nezgodna za sve učesnike. Može da se desi da imate dovoljno novca da nabavite električnu energiju, ali da na tržištu nema dovoljno robe”, naveo je Damjanović, prenosi Tanjug.

 

 

Kazao je da je za električnu energiju za prvih sedam mjeseci utrošeno 117 miliona, dok je za isti period lani izdvojeno 28 miliona.

 

 

“Mi ćemo nastojati da ne dođemo u situaciju kao neke države u regionu, ali restrikcije su jedna od opcija. Potrebna nam je ispružena ruka i kupaca – domaćinstva, privreda, javna uprava…”, naveo je Damjanović.

 

(Tanjug)

PROBLEMI SA STRUJOM STIGLI NA BALKAN I PRIJE ZIME: Na Kosovu restrikcije, Hrvati se spremaju za više scenarija, a Makedonija uvela…