“Istovremeno je istinito da zaštitne maske djeluju, a naredbe o obveznom nošenju istih ne djeluju”
Francuzi bi ponovno trebali početi nositi maske na napučenim mjestima, pogotovo u javnome prijevozu, budući da se Francuska bori s novim valom oboljelih od covida, kazala je ministrica zdravstva Brigitte Boruguignon u ponedjeljak.
“Ne kažem da bi trebalo biti obvezno, no molim stanovnike Francuske da stave masku u javnome prijevozu”, kazala je za RTL te dodala da je to “građanska dužnost”.
“Nije da samo preporučam, već to od vas tražim”, rekla je i dodala da bi maske ponovno trebalo nositi i u drugim zatvorenim prostorima, kao što su radna mjesta i trgovine.
Francuska je zabilježila novih 17 601 slučajeva zaraze koronavirusom u posljednja 24 sata, što je najveći broj zabilježen u ponedjeljak još od 18. travnja.
Novi slučajevi zaraze u Francuskoj polako, ali sigurno rastu od kraja svibnja, te se na sedmodnevni prosjek dnevnih slučajeva povećao više od četverostruko, s 17 705 slučajeva 27. svibnja na 71 018 u ponedjeljak.
Ukupni je broj ipak pet puta manji od rekordnog s početka godine, koji je iznosio 366 179.
Broj hospitaliziranih zbog bolesti najmanji je u pola godine te je 18. lipnja iznosio 13 876, no otad je narastao za 1223 te iznosi 15 099, što je najviše u posljednjih četiri tjedna.
Tradicionalno postoji dvotjedna odgoda između porasta broja slučajeva i hospitalizacija, kao i između hospitalizacija i smrti.
Broj smrtnih slučajeva od covida u Francuskoj povećan je za 48 unutar 24 sata u utorak, te ukupno iznosti 149 406.
Epidemolozi za NY Times: Obvezne maske nemaju smisla
Kako je nedavno u velikoj analizi objavio New York Times, dokazi sugeriraju da naredbe o obveznom nošenju maski tijekom protekle dvije godine nisu značajno spustile broj oboljenja od covida. S obzirom na to koliko su zarazne varijante koronavirusa koje danas kolaju svijetom, zaštitne bi maske mogle pomoći još i manje nego što su pomogle prije, a uspješne javnozdravstvene kampanje rijetko kada uključuju napete borbe oko mjere koja neće imati značajan učinak.
Paradoks se od samog početka pandemije veže uz zaštitne maske.
– Istovremeno je istinito da zaštitne maske djeluju, a naredbe o obveznom nošenju istih ne djeluju – rekla je dr. Shira Doron, epidemiologinja u Medicinskom centru Tufts u Bostonu u Massachusettsu.
Laboratorijske su studije više puta pokazale da maske sprečavaju širenje koronavirusa. Podaci iz američkih gradova pokazuju da se covid podjednako brzo širio u gradovima u kojima su se maske morale nositi i u onima u kojima nisu. Naredbe o obveznom nošenju maski nisu bitno pomogle u suzbijanju širenja virusa u školama. Jedno od najgorih žarišta u svijetu nedavno je izbilo u Hong Kongu, gradu u kojem se od gotovo svih građana tražilo da skoro stalno nose maske.
Zagovornici nošenja zaštitnih maski kažu da one bitno utječu na javnozdravstvenu sliku neke sredine, čak i ako statistički podaci to ne pokazuju. Tomu je tako, kažu, jer drugi faktori također utječu na formiranje te slike, međutim ta teza naočigled ne drži vodu.
Istovremeno, podaci o procijepljenosti pokazuju da ona značajno utječe na broj preminulih od covida u određenoj sredini. Mjesta s visokom procijepljenošću zabilježila su i znatno manje smrtnih slučajeva od posljedica covida.
Ideja da maske funkcioniraju bolje od naredbi o obveznom nošenju maski naočigled prkosi logici. Tomu je, naočigled, tako jer su iznimke važnije od pravila. Naime, koronavirus je toliko zarazan da se među određenom populacijom može proširiti kada ljudi skinu maske, bez obzira na to na koliko kratko te usprkos tome je li toj populaciji naređeno da maske mora nositi.
Putnici u avionima skinu maske kako bi nešto popili, posjetitelji restorana skinu maske čim u njih uđu, školarcima zbog nediscipline maske često skliznu s lica. Nisu samo oni nedisciplinirani. Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Minnesoti sugerira da između 25 i 30 posto Amerikanaca maske nose tako da im one ne pokrivaju noseve.
– Iako maske funkcioniraju, bitno veći izazov je tjeranje milijuna ljudi da ih nosi kada trebaju i na ispravan način – rekao je za The New York Times Steven Salzberg, biostatističar sa Sveučilišta Johns Hopkins. Salzberg kaže da su najučinkovitije maske neudobnije od onih manje učinkovitih jer pokrivaju veći dio lica osobe, bolje prianjaju uz njega i ograničavaju protok čestica zraka.
Naredbe o obveznom nošenju maski imaju smisla u ranoj fazi neke akutne krize. Dužnosnici u javnom zdravstvu tada mogu od pojedinaca tražiti da praktički stalno nose te neudobne, ali učinkovite maske. Naredba će se isplatiti čak i ako urodi skromnim uspjehom. Taj pristup, međutim, nije dugoročno održiv. Maske otežavaju komunikaciju, dovode do magljenja naočala i mogu biti, kao što je rečeno, neudobne. Nisu djeca i putnici u avionima bez razloga pljeskali kad bi im se reklo da maske mogu skinuti, naveo je New York Times.
(Hina, Jutarnji.hr)