Carl Bildt: EU mora pomoći da se Putin procesuira za ratne zločine, praksa iz BiH nameće se kao najbolji mogući način

Carl Bildt, bivši premijer i ministar vanjskih poslova Švedske te bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u kolumni za Politico je analizirao na koji način EU treba pomoći Ukrajini i ukrajinskom pravosuđu da uspješno izvede pred lice pravde odgovorne za ratne zločine, uključujući vojni i politički vrh Rusije odgovoran za invaziju na tu zemju.

U nastavku prenosimo njegovu kolumnu u cjelosti, bez izmjena.

Ruska ilegalna invazija na Ukrajinu obilježena je zvjerstvima i dovela je do međunarodne osude i zahtjeva za odgovornošću. I dok se države, sudovi i civilno društvo bore kako bi prikupili i sačuvali dokaze, čak i uz znatnu volju i dovoljno sredstava, postoji velika opasnost da Ukrajinci neće vidjeti da pravda bude zadovoljena.

Međutim, od svih ukrajinskih partnera, Evropska unija je najbolja spremna osigurati maksimalnu moguću odgovornost, a to može učiniti podupiranjem posebnog vijeća za ratne zločine na sudovima u Ukrajini.

Iako Međunarodni kazneni sud (ICC) trenutno istražuje ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid u Ukrajini – uključujući one počinjene od početne ruske invazije na Krim i Donbas 2014. – sud nema nadležnost nad centralnim zločinom koji se izravno pripisuje ruskom predsjedniku Vladimir Putin i njegovim najviši dužnosnicima: zločin agresije.

I dok ICC mora proširiti svoje ograničene resurse kako bi izvršio nadležnost nad tako teškim zločinima širom svijeta, dokazivanje slučajeva protiv viših lidera odgovornih za ta kaznena djela je mukotrpno i teško. Od njenog tužitelja može se očekivati samo podizanje optužnice protiv nekolicine osumnjičenih za zločine u Ukrajini.

Osim ICC-a, najmanje 10 evropskih zemalja također je do sada pokrenulo kaznene istrage o međunarodnim zločinima u Ukrajini, od kojih su mnoge po načelu univerzalne jurisdikcije. Takvi su postupci važni u osiguravanju mjere pravde u situacijama poput Sirije, ali malo je vjerovatno da će rezultirati optužbama protiv više od šačice osumnjičenih u Ukrajini.

I dok neke od ovih zemalja koje su pokrenule kaznene istrage, uključujući Ukrajinu, imaju nadležnost nad zločinom agresije, prema međunarodnom običajnom pravu, najviši ruski dužnosnici imaju imunitet od kaznenog progona pred bilo kojim nacionalnim sudom.

Osim toga, otvaranje slučajeva je lak dio, to nije pokazatelj napretka. Ured glavnog tužitelja Ukrajine saopštio je da je do sada otvorio istrage o oko 10.000 zločina. Međutim, nacionalne vlasti već su godinama radile na slučajevima međunarodnih zločina iz vala ruske invazije 2014.-2022., s malo rezultata. A s plimnim valom zločina od 24. februara, oni su sada potpuno preplavljeni – kao što bi bio svaki pravosudni sistem na svijetu.

Pomažući u ovom procesu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države, Vijeće Evrope i EU među onima su koji savjetuju i obučavaju državne tužitelje. Neki od tih napora imaju stvarnu vrijednost, dok su drugi jednostavno geste dobre volje s malo učinka. Čak i uz ovu pomoć, malo je vjerovatno da će ukrajinski tužitelji moći razviti slučajeve protiv više od nekoliko niskih, izravnih počinitelja, ili da će ovaj pristup izgraditi domaći sistem spreman za rješavanje predmeta ratnih zločina u godinama koje dolaze.

Ukratko, praznine u odgovornosti za Ukrajinu su trostruke: mora postojati pravda za zločin agresije; mora postojati način da se oni koji su najodgovorniji za teška kršenja međunarodnog prava pozovu na odgovornost; a međunarodna zajednica sada mora početi preduzimati mjere za jačanje ukrajinskog pravosudnog sistema, tako da bude sposoban nositi se s ratnim zločinima dugo nakon što se međunarodna pažnja usmjeri negdje drugdje – što se neizbježno i hoće desiti.

Srećom, postoji način da se ti nedostaci poprave.

Odgovor leži u sudu za agresiju međunarodnog karaktera, a pred kojim Putin i drugi najviši ruski dužnosnici ne bi imali imunitet od kaznenog progona.

U tom smislu, neki su već sugerirali da bi Ukrajina mogla potpisati sporazum s Ujedinjenim narodima, nakon rezolucije Opće skupštine UN-a, o stvaranju posebnog suda za agresiju. Međutim, ovo rješenje izaziva opravdanu zabrinutost zbog dvostrukih standarda: ako UN stvori sud za agresiju na Ukrajinu, zašto to nije učinio za invaziju na Irak pod vodstvom SAD-a?

U konačnici, usklađen, multilateralni odgovor na agresiju u Ukrajini trebao bi podići međunarodne pravne standarde za sve. A s obzirom na prošlo licemjerje na globalnoj razini, najbolje polazište za stvaranje takvog suda moglo bi biti regionalno partnerstvo s Ukrajinom.

EU je u najboljoj poziciji da predvodi takve napore. Već je partner uspješnih Kosovskih specijaliziranih komora — model koji bi se mogao prilagoditi i ovom slučaju. Ovog mjeseca, Komisija EU predložila je jačanje mandata Eurojusta kako bi se uključilo prikupljanje i čuvanje dokaza u Ukrajini, a ova inicijativa mogla bi biti jezgra za buduće tužiteljstvo suda.

EU bi tada mogao poduzeti sljedeći korak kako bi se dogovorio s Ukrajinom o stvaranju visoko internacionalizirane tužiteljske jedinice unutar državnog državnog tužiteljstva, s međunarodnim sucima i osobljem koji bi se pridružili posebnom odjelu za ratne zločine ukrajinskog pravosuđa. Ili bi se Ukrajina i međunarodni partneri mogli dogovoriti o stvaranju suda izvan ukrajinskog domaćeg sistema s hibridnim osobljem, koji bi djelovao prema vlastitim zakonima o kaznenom postupku.

U Bosni i drugim situacijama, ovaj način rada rame uz rame s međunarodnim stručnjacima na početnim slučajevima pokazao se kao najbolji način za izgradnju dugoročnih kapaciteta. A kada ukrajinski pravosudni dužnosnici postanu stručni, međunarodna komponenta mogla bi se polako povući, a priroda suda se s vremenom mijenja s međunarodnog na nacionalni. Zatim, ako su osumnjičenici na visokoj razini uhapšeni tek mnogo godina kasnije, međunarodna komponenta mogla bi se oživjeti za ta specifična suđenja.

Ovdje postoji mnogo mogućnosti. Na primjer, takav mehanizam mogao bi čak imati više partnera. Međutim, svaka odabrana opcija trebala bi odražavati zahtjeve ukrajinske vlade i civilnog društva, te primijeniti lekcije iz prethodnih iskustava u međunarodnom pravosuđu.

EU je već pokazao ogromnu podršku Ukrajini, a u odgovoru na tekuću brutalnost mogla bi biti samo savršen partner zemlje za uspostavljanje učinkovitog mehanizma za pravdu.

(Raport)