‘Kada je sukob počeo, čuli smo kako rakete lete prema Ukrajini. Sada njihove lete prema nama‘

 

 

Piše: Damjan Raknić

 

U ruskom Belgorodu, srednje velikom gradu koji je od ukrajinske granice udaljen oko 40 kilometara, zvukovi rata odjekuju sve jače i jače, piše The Guardian.

 

 

– U nedjelju su nas ponovno probudile eksplozije. Nikad ne znate tko puca, mi ili oni – rekao je Vladimir, trgovac iz Belgoroda.

 

 

Građani Belgoroda početkom su godine primijetili da se broj ruskih stacioniranih vojnika nedaleko od njihovih domova polako počeo povećavati.

 

 

– Kada je konflikt počeo, čuli smo kako rakete lete prema Ukrajini. Sada, međutim, njihove lete prema nama. Zvuče drukčije – dodao je Vladimir.

 

 

Kako Rusija u 85 dana rata nije uspjela zauzeti Kijev i slomiti otpor ukrajinskih boraca, Belgorod i drugi ruski gradovi nadomak granice s Ukrajinom sve su češće mete ukrajinskih napada.

 

 

Ukrajina nije otvoreno priznala da je napala ruske gradove, već je napade nazvala “karmom” i osvetom.

 

 

Navodni ukrajinski protunapadi počeli su 1. travnja, kada su dva helikoptera raketirala skladište nafte u Belgorodu. Takav razvoj događaja bio je nezamisliv tijekom prvih par tjedana rata.

 

 

– Mnogo razgovaramo o tome što se događa. Atmosfera u gradu je napeta – rekla je Ana, učiteljica u Belgorodu.

 

 

– Život ide dalje, ali nekad to ne možemo ignorirati, kao kad nam je grad bio obavijen gustim dimom – dodala je Ana.

 

 

Belgoroški dužnosnici samo su ovog tjedna zabilježili tri napada na grad. Guverner Belgoroške oblasti Vjačeslav Gladkov prošlog je tjedna ustvrdio da je u napadu na manji grad u oblasti ubijen jedan ruski civil.

 

 

Ukrajinske su snage tijekom prošlog tjedna ponovno zauzele sela oko Harkiva koja su ranije tijekom rata pala pod kontrolu Rusije. Ruski vojnici koji su bili u njima potisnuti su do ukrajinsko-ruske granice nedaleko od Belgoroda. Harkiv je zbog toga nakratko odahnuo.

 

 

I dok se vojni stručnjaci slažu da Ukrajina neće snažnije i organiziranije krenuti u napad na ruski teritorij, Belgorod i drugi dijelovi Rusije ne spavaju mirno.

 

 

Gladkov je tijekom nedavnog obraćanja stanovništvu Belgoroške oblasti pokušao odagnati strahove žitelja tog područja, ali je i priznao da na neke dijelove oblasti stalno padaju granate.

 

 

Belgorod je stupanj pripravnosti s prve razine podigao na drugu, a Ana kaže da se povećao broj policije na ulicama.

 

 

Pojavili su se i izvještaji o dva požara u pogonima ministarstva obrane Ruske Federacije u Belgorodu te oštećenjima koja je pretrpio važan ruski željeznički most.

 

 

Počelo se nagađati da na teritoriju Rusije djeluju ukrajinski saboteri. Ruski dužnosnici nisu komentirali incidente, a nije jasno kako su izbili požari.

 

 

Nezavisni ruski novinar Nikita Parmenov rekao je da je nedostatak objavljenih informacija o nedavnim požarima doveo do širenja glasina da su Ukrajinci upali u neke gradove i sela u regiji. Parmenov je, međutim, rekao da u Belgorodu zbog evidentne prijetnje koju Ukrajina predstavlja nije došlo do porasti patriotizma.

 

 

– Ovdje su mnogi povezani s Ukrajinom. Pričaju s rodbinom koja tamo živi. Mislim da oni bolje razumiju što se događa od građana drugih ruskih regija – rekao je Parmenov, koji je i sam često na vezi sa svojom tetkom koja živi u ukrajinskoj luci Odesi.

 

 

– Entuzijazam za posebnu vojnu operaciju kopni. Ona je rastrgala neke obitelji, a neki o njoj odbijaju pričati s prijateljima i rodbinom iz Ukrajine – dodao je novinar.

 

 

Osim što je rat omeo svakodnevicu u ruskim gradovima blizu rusko-ukrajinske granice, unio je pomutnju i u druge aspekte života. Moskva je privremeno zatvorila 11 aerodroma u srednjoj i južnoj Rusiji koji su blizu ukrajinske granice te tako milijunima Rusa onemogućila da slobodno putuju.

 

 

Među zatvorenim aerodromima našli su se i oni iz kojih se leti na Krim te u ljetovališta na Crnom moru Gelendžik i Krasnodar.

 

 

– Očekujem katastrofalnu ljetnu sezonu – rekao je vlasnik jednog hotela u Sevastopolju.

 

 

Rusi tijekom prvog vikenda u svibnju obično putuju na jug, no ove su godine silom prilika ostali kod kuće. Popunjenost hotela na Krimu tada je iznosila između 10 i 15 posto.

 

 

Krimski turistički djelatnici očekuju da će možda čak i 70 posto hotelskih kapaciteta tijekom ljeta zbog rata ostati neiskorišteno. Razlog? Poluotok je preblizu fronti.

 

 

– Bit će to teško ljeto – rekao je vlasnik srednje velikog hotela na Krimu.

 

 

– Međutim, u ratu se morate žrtvovati – dodao je.

 

(Jutarnji.hr)

Obistinio se dojučer nezamisliv scenarij – Ukrajinci prijete ruskim pograničnim mjestima…