Milanović se odlučio za potez koji se naziva Hail Mary, dakle riskantan pokušaj u zadnjim trenucima utakmice, koji ima više šanse Hrvatskoj eksplodirati u lice nego polučiti željeni rezultat.

 

 

Piše: GORDAN DUHAČEK / “Index.hr”

 

U Evropi u kojoj se upravo događa rat, u Europi u kojoj je Putinova Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, predsjednik RH Zoran Milanović pozvao je premijera Andreja Plenkovića na sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost.

 

 

Razlog?

 

 

Milanović traži sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog izbora u BiH
“U Bosni i Hercegovini službeno počinje izborni proces budući da je Središnje izborno povjerenstvo u toj državi donijelo odluku o raspisivanju općih izbora. Izbori bi se trebali održati bez izmjena postojećeg, za Hrvate u BiH diskriminatornog, Izbornog zakona te je izvjesno kako će izborni proces onemogućiti Hrvatima u BiH legitiman izbor svojih predstavnika u tijela vlasti.

 

 

Provođenjem izbora uz postojeći zakon Hrvati u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda, izgubit će ravnopravnost i ustavna prava koja su im zajamčena Daytonskim sporazumom.

 

 

“Nacionalni interes je zaštita prava Hrvata u BiH”

 

Nacionalni je interes i obveza Republike Hrvatske, i prema Ustavu Republike Hrvatske i kao potpisnice Daytonskog sporazuma, zaštita prava Hrvata u BiH koji su ujedno i hrvatski državljani, a time i državljani Europske unije. Isto tako, hrvatski je nacionalni interes očuvanje stabilne BiH budući da s tom državom dijelimo najdužu granicu i imamo snažne gospodarske odnose”, naveo je, između ostaloga, Milanović u pismu upućenom premijeru.

 

 

Predsjednik se požalio na ostale članice NATO-a i Europske unije.

 

 

“Na žalost, hrvatski partneri iz EU i NATO-a nisu učinili gotovo ništa kako bi se promijenio Izborni zakon i osiguralo pravo Hrvatima u BiH da sami biraju svoje predstavnike. Štoviše, neki od predstavnika međunarodne zajednice sustavno su nastupali sa suprotnih pozicija i osporavali ustavna prava Hrvata u BiH”, poručio je Milanović.

 

 

On je već prije formulirao tezu da Hrvatska treba blokirati ulazak Finske i Švedske u NATO kako bi isposlovala izmjene izbornog zakona u BiH.

 

 

Zaprijetio je da će one koji budu glasali za primanje ove dvije zemlje u NATO prozivati kao izdajnike. Naročito se obrušio na premijera Plenkovića, kojeg je optužio da je izdao Hrvate u BiH zbog svojih briselskih ambicija.

 

 

Milanović izaziva prijepore u Europskoj uniji

 

Milanovićevi potezi izazivaju sve više pozornosti u Europi, a neki političari poput njemačkog demokršćanskog zastupnika u Bundestagu Michaela Brandta upozoravaju da predsjednik šteti reputaciji Hrvatske.

 

 

Bilo kako bilo, zahvaljujući prvenstveno Milanoviću izborni zakon u BiH je postao jedna od ključnih političkih tema u Hrvatskoj.

 

 

“To je postalo akutno jer nije bilo tretirano”, naglasio je Milanović danas pred novinarima u Puli.

 

 

“Ili smo nacija ili nismo. Ako nismo, da se, brate, raziđemo, da priznamo da postoje ovi u BiH koji su treća klasa i mi koji za njih uopće ne brinemo. Ili ćemo kroz pritisak kroz NATO, da nas se ne tretira kao krušne mrvice koje vrapci jedu na podu, isposlovati to, istjerati pravdu, da se problem izbornog zakona riješi ukazom visokog međunarodnog predstavnika. Bakir Izetbegović je pod kontrolom Ankare i Istanbula, to je nemoguće. On je arogantan i radi što hoće. Za par dana dolazi u Sarajevo i Mostar predsjednica EK-a Ursula von der Leyen, to je Plenković isposlovao”, dramatizirao je danas Milanović.

 

 

“To je valjda pogrebna zabava, žena dolazi donijeti cvijeće na grob. Hoće li doći podržati Hrvate i njihova temeljna prava i ništa više od toga. Tamo pokušavaju zatući Hrvate”, rekao je predsjednik RH.

 

 

Izbori u BiH trebaju se održati 2. listopada ove godine

 

 

A sve to zato što je u BiH Centralna izborna komisija (CIK) raspisala redovite izbore po trenutno važećem izbornom zakonu.

 

 

“Izbori će se održati u nedjelju, 2. oktobra, a sredstva za provedbu moraju se osigurati u roku od 15 dana od datuma raspisivanja izbora”, priopćio je CIK nakon usvajanja odluke na sjednici tog tijela u Sarajevu. Izbori se raspisuju u sjeni brojnih otvorenih pitanja, uključujući i pitanje financiranja izbornog procesa.

 

 

Za provedbu izbora mora se osigurati nešto manje od 6.22 miliona eura, no tu odluku mora donijeti Vijeće ministara BiH, a ona je sada neizvjesna jer još nije usvojen državni budžet za 2022. godinu. Protiv odluke o raspisivanju izbora glasao je samo Vlado Rogić, jedan od dvojice hrvatskih članova CIK-a, izvijestila je Hina.

 

 

“U ovom trenutku ne postoje zakonske odredbe niti preduvjeti za slobodne i demokratske izbore sukladno ustavu”, kazao je Rogić na sjednici obrazlažući svoje stajalište. Konstatirao je kako u BiH već godinama traje permanentna izborna kriza.

 

 

Njegov je argument protiv izbora bio i taj da CIK nema zakonske osnove svojom odlukom utvrditi način delegiranja zastupnika u federalni Dom naroda kako je to učinio prije četiri godine jer je to bilo samo privremeno rješenje, a ponovno posezanje za takvim modelom bi prema Rogićevom mišljenju prekršilo načelo pravne sigurnosti.

 

 

Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina ustvrdila je kako je Rogićevo tumačenje pravnih praznina neutemeljeno kao i da za odgodu izbora nema osnova jer je to definirano važećim izbornim zakonom.

 

 

Za koje pozicije se glasa na izborima?

 

Na izborima u oktobru građani BiH imat će priliku direktno birati tri člana Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu Parlamenta BiH te Parlamenta Federacije BiH kao i zastupnike u Narodnoj skupštini Republike Srpske te predsjednika i potpredsjednike tog entiteta. Direktno se biraju i zastupnici u skupštinama deset kantona u Federaciji BiH.

 

 

Naknadno će se indirektno, odnosno delegiranjem izabranih zastupnika iz kantonalnih skupština utvrditi novi sastav Doma naroda parlamenta Federacije BiH koji onda biraju zastupnike u Domu naroda državnog Parlamenta.

 

 

U federalnom Parlamentu indirektno će se birati i novi predsjednik i dva dopredsjednika entiteta.

 

 

Dragan Čović: Raspisivanje izbora prijetnja miru

 

Odluku CIK-a o raspisivanju izbora u BiH predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je danas izravnom prijetnjom miru i stabilnosti ove zemlje.

 

 

“Taj potez smatramo protivnim ne samo vladavini prava nego i izravnom prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u Bosni i Hercegovini te protivnim potpisanom Washingtonskom sporazumu od 18. marta 1994. godine, kojim su Hrvatima i Bošnjacima zajamčena jednaka i suverena prava u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja je potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini od 14. decembra 1995. godine”, navodi se u Čovićevu pismu upućenom zapadnim diplomatima i javnosti.

 

 

Ustavni sud BiH je u presudi po apelaciji Bože Ljubića (HNS BiH) u ljeto 2017. izbrisao odredbe o načinu posrednog izbora izaslanika za Dom naroda Federacije BiH i zatražio od državnog parlamenta da ih izmijeni kako bi se spriječile manipulacije s preglasavanjem Hrvata.

 

 

Čović navodi kako su Hrvati izgubili paritet u vlasti i jednakopravnost u biranju i odlučivanju koji im je zajamčen Daytonskim mirovnim sporazumom.

 

 

Čovićevo savezništvo s Dodikom nije donijelo rezultata

 

U tri navrata voljom bošnjačkih birača u državno Predsjedništvo BiH izabran je Željko Komšić, dok bošnjačke stranke najavljuju kako će i u gornjem, nacionalno koncipiranom Domu naroda Parlamenta Federacije BiH izabrati šest od 17 izaslanika Hrvata, iako je Ustavni sud BiH upravo obrisao odredbe u izbornome zakonu koje definiraju tu proceduru. Čović tvrdi kako “radikalni bošnjački predstavnici” na taj način nastoje stvoriti bošnjačku državicu.

 

 

Znakovito je da Čović traži implementaciju presude u slučaju Ljubić, ali ne implementaciju odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. To je najbolja ilustracija Čovićeve miopične politike, koja ga je odvela u zagrljaj Milorada Dodika, a time i, mutatis mutandis, Vladimira Putina.

 

 

Njegov savez s Dodikom nije se uklapao u retoriku o Hrvatima kao o najeuropskijem narodu BiH i najvećim zagovarateljima ulaska BiH u EU, a Čović osobno nikad nije bio dobro prihvaćen kao sugovornik jer ga se uvijek smatralo dijelom problema. Predsjednik HDZ-a BiH je dvadesetak godina, svojedobno mu se sudilo i zbog korupcije.

 

 

S druge strane, Bakir Izetbegović kao lider SDA-a također nije imao želju postići dogovor, jer se u Sarajevu razvila teza kako je u redu Hrvatima birati člana Predsjedništva BiH.

 

 

Komšićeva standardna reakcija: Zagrebu treba reći “dosta je”
Pritom se Željko Komšić odavno pozicionirao kao savršeni kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izabranog glasovima Bošnjaka. To je dokazao i reakcijom na najnovije Milanovićeve izjave.

 

 

“Što god da kažu i učine i Grlić Radman, i Milanović, i Plenković i cijela vlada Republike Hrvatske, kao i kompletan HDZ Hrvatske, neka upamte da se oni nikada neće pitati ni o jednom pitanju u BiH uključujući i izborni zakon”, rekao je Komšić za Oslobođenje.

 

 

Član Predsjedništva BiH rekao je da će, što se više Zagreb pokušava miješati u unutarnje stvari BiH i pojačavati pritisak na BiH, odgovor iz BiH biti “sve tvrđi i tvrđi”. Kao primjer je naveo najavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića da će vetom blokirati ulazak Švedske i Finske u NATO dok BiH ne dobije izmijenjeni izborni zakon.

 

 

 

 

“Krajnje je vrijeme da se i službenom Zagrebu kaže ‘ne’ i ‘dosta je'”, rekao je Komšić.

 

 

Milanović sada tvrdi da Visoki predstavnik, kojega je prethodno javno vrijeđao, može koristiti bonske ovlasti i nametnuti izmjene izbornog zakona koje bi omogućile Hrvatima u BiH “legitimno predstavljanje”, kako se to formulira. Inače prijeti uspostavom trećeg entiteta. Tu je i njegovo partnerstvo s Miloradom Dodikom, kojeg uporno brani.

 

 

 

 

Premijer Plenković je u vezi svega toga uvijek istupao mnogo suzdržanije i pomirljivije. On je pozivao na dogovor Hrvata i Bošnjaka. Posve je stao iza Dragana Čovića i angažirao cijelu hrvatsku diplomaciju na temi izbornog zakona u susjednoj državi. Uspio je u nekoliko mjeseci pridobiti najmanje 6 članica EU u tome da podrže hrvatske prijedloge, ali sve to je jednostavno trajalo predugo.

Pregovori o promjeni izbornog zakona su propali, bližio se trenutak raspisivanja izbora, koji je sada i prošao. Došli smo do toga da Čović raspisivanje izbora povezuje s početkom rata i da Milanović govori o tome da će u BiH “Hrvate zatući”. Oboje je suludo i netočno. Niti će biti rata niti će itko zatući Hrvate.

Srbi idu na izbore i ne žele se miješati u probleme Hrvata i Bošnjaka
Na srpskoj strani nema interesa za bojkot izbora niti smatraju da za njihovo održavanje mora biti promijenjen zakon. To misli i Dodik i opozicija. Reprezentativno mišljenje za Republiku Srpsku o Čovićevim najavama izrazio je Branislav Borenović iz Partije demokratskog progresa (PDP).

“Ja mislim da je to ozbiljna prijetnja po Ustav i po ovu zemlju. Za 151 dan izbori će biti i građani će imati mogućnost da olovkom izaberu kakvu budućnost ove zemlje žele, kojim putem da ide, primarno u interesu je Republika Srpska i naravno dejtonska BiH”, kazao je Borenović.

Ako se Bakir Izetbegović i Dragan Čović ne dogovore, Borenović smatra da slijedi njihova kaznena odgovornost. “Mogu blokirati financijska sredstva, to je onda kaznena odgovornost, ako ne donesu budžet i budžetska sredstva za CIK”, istaknuo je Borenović.

“Ja potpuno razumijem nezadovoljstvo jednog konstitutivnog naroda u Federaciji BiH. Promatrali smo sa strane i rekli ako se dogovore Bošnjaci i Hrvati u vezi izbora člana Predsjedništva, mi nemamo ništa protiv, prihvaćamo”, kazao je Borenović.

Hrvatska nema snage sama riješiti pitanje izbornog zakona u BiH
Što će se na kraju dogoditi? Hoće li Milanović uspjeti? Do izbora u BiH ima još pet mjeseci, dakle ima vremena za preokret.

Pitanje je koliko se najmoćniji akteri iz međunarodne zajednice žele oko toga angažirati, a još veće jesu li njihove zamisli jednake željama Dragana Čovića i hrvatskih vlasti. Nije isključeno ni da se dogodi preslagivanje u BiH koje bi Hrvate dovelo u još lošiji položaj, naročito zbog toga što se Čovića percipira kao povezanog s Putinom.

Što se tiče argumenta da su izbori u BiH neustavni, on stoji kao i argument da se u Hrvatskoj u nekoliko ciklusa održavaju izbori iako nisu promijenjene izborne jedinice, kako je to presudio Ustavni sud. Zbog toga dolazi do toga da u nekim dijelovima Hrvatske s manje stanovništva glas na izborima vrijedi više. Hrvatska, dakle, nije u stanju osigurati ustavnost izbora sebi doma, a misli da će uspjeti u BiH.

Milanović se odlučio za potez koji se naziva Hail Mary, dakle riskantan pokušaj u zadnjim trenucima utakmice, koji ima više šanse Hrvatskoj eksplodirati u lice nego polučiti željeni rezultat. Predsjednik želi da Hrvatska sve stavi na promjenu izbornog zakona, da pogine u pokušaju. Teško je vjerovati da će građani RH to prihvatiti i oprostiti, jer hrvatsku javnost pitanje izbornog zakona u BiH i dalje većinski ne zanima.

GORDAN DUHAČEK SVE SUMIRAO I ZAKLJUČIO: Hrvatska nije u stanju osigurati ustavnost izbora sebi doma, a misli da će uspjeti u BiH!