Mi se borimo za Hrvate, a predsjednik stvara sve veći razdor između Hrvata i Bošnjaka i očekuje da se će se nešto dogovoriti oko zakona, to je žalosno”, rekao je hrvatski ministar Bnaožić.
Hrvatski ministar odbrane Mario Banožić prokomentirao je prijedlog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da se ulazak Finske i Švedske u NATO savez uvjetuje usvajanjem novig Izbornog zakona u BiH.
“Kad govorimo o vanjskopolitičkim prilikama, uvijek se sjeda za stol i traži podrška partnera u raznim područjima, jedan od njih je izborni model u BiH. U zadnjih godinu dana primijetili ste zaoštravanje odnosa prema bošnjačkoj strani koju čini Milanović i diplomatski proces dovodi u težu poziciju.
Mi se borimo za Hrvate, a predsjednik stvara sve veći razdor između Hrvata i Bošnjaka i očekuje da se će se nešto dogovoriti oko zakona, to je žalosno”, rekao je hrvatski ministar Bnaožić.
Komentarišući stav hrvatskog predsjednika Milanovića da izgledni ulazak Finske i Švedske u NATO savez treba usloviti podrškom Izbornom zakonu u BiH kojim bi se omogućilo Hrvatima da biraju sami svoje predstavnike, Banožić kaže kako misli da je predsjednik Milanović “usamljen u ovoj priči”.
Podsjećamo, hrvatski predsjednik Zoran Milanović izazvao je međunarodnu zabrinutost nakon što je izjavio da bi Hrvatska trebala blokirati ulazak skandinavskih zemalja Finske i Švedske u NATO u sklopu vezane trgovine u kojoj bi zapadne sile izvršile pritisak na političke aktere u Bosni i Hercegovini da usvoje novi izborni zakon skrojen po željama bosanskih Hrvata, odnosno HDZ-a.
Milanović je podsjetio na situaciju u kojoj se nalaze Bugarska i Rumunija, države koje su godinama u čekaonici za ulazak u Schengen, Sjeverna Makedonija i Albanija pak ne mogu započeti pristupne pregovore s Evropskom unijom, Kosovo nije priznato, no Finska ‘može preko noći u NATO’.
Međutim, Milanović namjerno zaboravlja spomenuti činjenicu da su Švedska i Finska zemlje koje u potpunosti ispunjavaju političke i tehničke uvjete članstva u NATO-u te da je njihova dugogodišnja tradicija vojne neutralnosti i pozicioniranja izvan saveza bila splet povijesnih odluka i geopolitičkih prilika koje su se promijenile napadom Rusije na Ukrajinu.
Stoga je Milanovićeva inicijativa u zapadnim diplomatskim krugovima odbačena s dubokim prezirom.
(SB)