Misteriozni let iz Moskve do vojne baze u hrvatskom susjedstvu, poznato je i što je avion prevozio?

Sve tri zemlje kroz čiji je zračni prostor ruski zrakoplov prošao dale su za to dopuštenje, unatoč strogoj zabrani ostalih ruskih letova…

Piše: Jutarnji HR; Tanja Rudež

Pasionirani promatrači Flight radara, švedske internetske usluge koja prikazuje podatke u stvarnom vremenu o letovima na karti diljem svijeta, mogli su primijetiti kako se u utorak ujutro misteriozni zrakoplov iz Moskve uputio ravno prema Europi.

Odredište transportnog zrakoplova Iljušin Il-76 u vlasništvu ruske kompanije Volga-Dnepr Airlines bilo je označeno kao ‘nepoznato’, a pomutnja je nastala kada je prešao bjelorusku granicu s Poljskom.

U jednom trenutku njegov je let pozorno pratilo gotovo osam tisuća korisnika, vjerojatno očekujući da će ‘zalutali’ avion europske zračne snage promptno presresti i prizemljiti.

Naime, ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, članice Europske Unije zatvorile su zračni prostor za Rusiju, pa je tako u ponedjeljak Moskva bila prisiljena napraviti obilazni let oko Europe dug 15.000 kilometara kako bi pokupila svoje diplomate izbačene iz veleposlanstava u Grčkoj i Španjolskoj.

No ovaj avion nije išao obilaznim putem. Prošao je cijelu Poljsku, a zatim i Slovačku, bez da je itko reagirao, a potom je nakon više od tri sata leta, oko 11 sati, sletio – u hrvatsko susjedstvo.

Cilj mu je bila mađarska vojna zračna baza Pápa.

Ovo nije prvi takav let – 6. travnja mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó objavio kako je ruski zrakoplov s nuklearnim gorivom prvi put sletio u Pápu pod posebnim mjerama sigurnosti.

Kazao je pritom da je rusko nuklearno gorivo isporučeno Mađarskoj potrebno za funkcioniranje nuklearne elektrane Paks koja proizvodi gotovo polovinu električne energije u Mađarskoj.

Volga-Dnepr Ilyushin Il-76

Szijjártó je objasnio kako se prijevoz nuklearnog goriva ranije obavljao vlakom kroz Ukrajinu, ali je rat poremetio uobičajenu transportnu rutu pa je bilo potrebno stvoriti alternativno prijevozno sredstvo, i to zračnim putem, što zahtijeva ekstremne mjere sigurnosti.

Sve tri zemlje kroz čiji je zračni prostor ruski zrakoplov prošao dale su za to dopuštenje, unatoč strogoj zabrani ostalih ruskih letova.

‘Nuklearna energija je izuzeta od svih sankcija Europske unije i na tome nastavljamo inzistirati’, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova.

Naglasio je da su kapaciteti za proizvodnju električne energije u Mađarskoj od strateške važnosti i da nuklearna elektrana Paks igra važnu ulogu u održavanju smanjenja cijena energije.

Nije to bilo prvi put da tijekom rata u Ukrajini nuklearno gorivo iz Rusije u neku europsku zemlju stiže zračnim putem, iako je on nad Europom zatvoren za ruske zrakoplove.

Primjerice, u slovačku prijestolnicu Bratislavu u dva navrata, početkom i sredinom ožujka, sletio je ruski zrakoplov s nuklearnim gorivom, preletjevši pritom zračni prostor Bjelorusije i Poljske.

I Slovačka iz svoja četiri VVER reaktora, koje je napravila ruska državna kompanija Rosatom, dobiva više od 50 posto električne energije.

Rosatomovi VVER reaktori rasuti su diljem Europe – osim u Slovačkoj i Mađarskoj, nalaze se i u Finskoj, Bugarskoj, Češkoj i Ukrajini.

Glavna zgrada nuklearne elektrane Paks, 120 km udaljene od Budimpešte

Rosatom je najveći svjetski izvoznik nuklearnih reaktora i praktički ima monopol nad gorivom koje koriste.

Dosad Rosatom nije bio pod sankcijama koje su Rusiji uveli EU i SAD, a stručnjaci smatraju da bi se uvođenje embarga za rusko nuklearno gorivo moglo vratiti kao bumerang i prisiliti niz zemalja na povratak ugljenu.

Nadalje, za razliku od plina ili ugljena, nuklearno gorivo zahtijeva precizno projektirane gorivne elemente koji su u skladu sa zahtjevima za licenciranje što ih postavljaju sigurnosni regulatori.

Pokušaj da EU sad prekine veze s Rosatomom mogao bi ugroziti opskrbu električnom energijom za gotovo 100 milijuna Europljana u zemljama koje se oslanjaju na nuklearne elektrane.

Reaktor nuklearke Paks

Uvođenje embarga na gorivo za VVER reaktore u ovom trenutku više štete bi napravilo onima koji ne dobiju gorivo, nego onome tko ga ne isporuči jer je cijena goriva bitno manja nego cijena energije koja se u nuklearnoj elektrani iz njega proizvede.