Domagoj Knežević, historičar s Hrvatskog instituta za povijest i savjetnik ministra vanjskih i evropskih poslova RH za BiH, govorio je o aktuelnim prilikama za portal Hrvatskog kulturnog vijeća HNK.

 

 

Odgovarajući na pitanje ima li spoznaju o mogućem nastavku pregovora oko promjena izborog zakonodavstva u BiH, Knežević prvo kaže da je izravan krivac za prekid tih pregovora predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

 

 

“Promjena izbornog zakona je bez ikakve dvojbe ključni potez za moguće relaksiranje bošnjačko – hrvatskih odnosa i stabilizaciju političkih prilika. Kako je poznato, bošnjačkim glasovima je već tri puta izabran antihrvatski član Predsjedništva BiH, a dva puta je i formirana Vlada Federacije BiH bez uključivanja relevantnih hrvatskih političkih predstavnika”, kazao je Knežević.

 

 

Savjetnik šefa hrvatske diplomatije dodaje da je na sceni želja dijela bošnjačkih političkih i društvenih elita da se Hrvati politički dekonstruiraju. Unatoč tome, kako pojašnjava Knežević, hrvatski politički predstavnici okupljeni u Hrvatskom narodnom saboru BiH bili su u ovim pregovorima najkonstruktivnija strana.

 

 

“O tome su svjedočili i prisutni međunarodni predstavnici, ali i činjenica da su predstavnici Venecijanske komisije njihov prijedlog ograničenih ustavnih promjena i prijedlog izmjene izbornog zakona potvrdili kao prijedlog koji uklanja sve vrste diskriminacija. Dakle, prihvatili su ga kao prijedlog koji rješava implementaciju presude Sejdić Finci Europskog suda za ljudska prava, ali rješava i problem mogućih manipulacija pri izboru legitimnih političkih predstavnika Hrvata”, rekao je Knežević za HKV.

 

 

Upozorio je i na podvale oko načina implementacije presude Sejdić-Finci.

 

 

“Inače, tu bih posebno istaknuo kako presuda slučaj Sejdić-Finci ne traži uvođenje građanskog koncepta u politički okvir BiH, nego otklanjanje diskriminacije unutar važećeg političkog okvira koji je temeljen na odredbama Washingtonskog sporazuma i Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma”, rekao je Knežević.

 

 

Niz bošnjačkih aktera još od devedesetih promiče koncept tzv. građanske države, a u Deklaraciji SDA od prije koju godinu istaknut je cilj stvaranja unitarne države. Referirajući se na upit može li se, s obzirom na navedene ciljeve, zaključiti kako u pregovorima bošnjačka strana samo kupuje vrijeme, Knežević je istaknuo da koncept tzv. građanske države nije novost, njega su Alija Izetbegović i SDA pokušali politički ostvariti još tamo 1991.

 

 

“No jasno je da je i taj koncept samo mimikrija za bošnjački nacionalizam koji u svom cilju teži pretvoriti Bosnu i Hercegovinu u državu u kojoj su Bošnjaci jedini državotvoran narod. Sve ovo što se događa je samo još jedan operativni pokušaj postizanja tog cilja. O tome svjedoči i njihova vidljiva dugogodišnja opstrukcija implementacije presude u slučaju Ljubić Ustavnog suda BiH”, kazao je Knežević te dodao:

 

 

“Sukladno svemu navedenom, zapravo ne čudi kako SDA i Bakir Izetbegović pokušavaju izaći iz procesa pregovora o Izbornom zakonu bez ikakvih promjena. Nažalost, u toj stranci izgleda misle kako je euroatlantski put BiH moguć tako da se 2022. usred Evrope očitim izbornim inženjeringom biraju hrvatski politički predstavnici. Međutim, ipak moram naglasiti kako postoje i relevantni bošnjački političari koji shvaćaju koliko je takva politika štetna za samu BiH”, rekao je Knežević.

 

 

Hrvatska neće odustati

 

 

Novinar HKV-a pitao je Kneževića i mogu li pritisci inozemnih faktora – posebno u situaciji kad je, kako kaže Dijanović, stabilizacija ovoga područja nužna s obzirom na nove sigurnosne realnosti na istoku Evrope – uroditi time da službeno Sarajevo pristane na promjenu Izbornog zakona koja bi Hrvatima omogućila legitimno političko predstavljanje.

 

 

Knežević na početku kaže kako su tzv. inozemni faktori, odnosno intervencije međunarodnih predstavnika i dovele do ove današnje situacije.

 

 

“Naime, njihove intervencije narušile su, bez ikakve sumnje, onu krhku političku stabilnost koju je svojim sadržajem i uvažavanjem životnog realiteta u BiH donio Daytonsko-pariški mirovni sporazum”, kazao je Knežević te pojasnio da misli da Hrvatska mora nastaviti s politikom koja traži uvažavanje svih legalnih i legitimnih interesa konstitutivnih naroda i svih ostalih u BiH. To je, kako dodaje, jedini put da ta država postane stabilna i funkcionalna.

 

 

“A to je naš nedvojbeno prvorazredni strateški interes i zato RH od toga sigurno neće odustati”, rekao je Knežević.

 

 

Na čudan način žele promijeniti narav ustavnog poretka BiH

 

 

Upitan je li uvrštavanje koncepta konstitutivnosti naroda BiH u Strateški kompas EU znak da su u Bruxellesu prepoznali geopolitičku i sigurnosnu situaciju u kojoj se Hrvatskoj nalazi BiH, Knežević kaže da je mišljenja da je to u prvom redu uspjeh predsjednika Vlade RH i hrvatske diplomatije.

 

 

“Tu ne bi rekao da je geopolitička situacija imala neki veći upliv na to. No zašto je to iznimno bitno? Naime, taj izričaj o konstitutivnosti naroda u BiH će se nakon uvrštavanja u jedan ovakav strateški dokument kao što je Strateški kompas EU teško izbjegavati u drugim službenim dokumentima EU”, kazao je Knežević te dodao:

 

 

“Tu bi pak još istaknuo kako se može jasno detektirati koje države članice EU kroz svoje pokušaje da negiraju koncept konstitutivnosti naroda BiH na jedan čudan politički način žele promijeniti narav ustavnog poretka BiH. Pa tu zatim imate i izdvojene izjave tih država na spomenuti sadržaj Strateškog kompasa EU u kojima su izrečene politički i pravno potpuno netočne tvrdnje da je ustavna konstitutivnost naroda diskriminatoran model. A da paradoks bude veći, baš u jednoj od tih država se itekako pazi na politička prava više naroda koji u njoj žive”, rekao je Knežević.

 

 

Ne postoje uvjeti za regularno održavanje izbora

 

 

Odgovarajući na pitanje je li bojkot izbora jedina opcija koja ostaje bh. Hrvatima ili bi se time hrvatski korpus još više isključio iz procesa odlučivanja (ako ne dođe do promjene Izbornog zakona u sljedećim mjesecima), Knežević kaže da je Hrvatska u navedene političke procese ušla kao politički prijatelji BiH i ne traži ništa ono što politički nemaju i druga dva naroda u BiH.

 

 

“Što se tiče predstojećih izbora, jasno je da ne postoje regularni uvjeti za njihovo održavanje. Naime, još uvijek nisu implementirane presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, a nije ni razjašnjena zakonitost pojedinih odluka Središnjeg izbornog povjerenstva”, rekao je Knežević pojašnjavajući dalje:

 

 

“Sukladno tome, pitam se tko bi mogao preuzeti političku odgovornost za provedbu takvih izbora. No mi i dalje podržavamo svaki vid pregovora i postizanja dogovora koji bi mogao dovesti do izmjena Izbornog zakona. Ipak, na kraju bih također rekao da RH zasigurno neće podržati niti jedno rješenje koje neće podržati legitimni politički predstavnici Hrvata okupljeni u Hrvatskom narodnom saboru BiH”, kazao je Knežević.

 

 

I lijeve opcije odustale od podrške tzv. građanskom konceptu

 

 

Referirajući se na upit može li se reći da je posljednjih godina u Hrvatskoj stvoren određeni konsenzus oko položaja Hrvata u BiH, barem kod najrelevantnijih političkih faktora, Knežević je kazao da misli da danas ne postoji niti jedna relevantna politička adresa u RH koja ne shvata što se događa Hrvatima u BiH.

 

 

“Pa su tako nakon dugo godina, i predsjednik Zoran Milanović i glavne hrvatske stranke lijeve političke provenijencije napokon odustale od izravne podrške tzv. građanskom konceptu BiH. Možemo se tako prisjetiti bezuvjetne podrške koju je 2000-tih imao taj koncept u tim političkim krugovima. A o katastrofalnoj politici prema Hrvatima u BiH bivšeg predsjednika Mesića ne treba trošiti riječi i mislim da nam tek predstoji razdoblje jedne ozbiljne i neovisne analize štetnosti te politike”, rekao je Knežević.

 

(SB)

SAVJETNIK GRLIĆ RADMANA ZA BiH: “Koncept građanske države nije novost, to su Alija Izetbegović i SDA pokušali ostvariti još 1991. godine”