NR Kina ima oko 350 nuklearnih bojevih glava, ali cilj je do kraja desetljeća, a moguće i prije, imati najmanje 1000 komada…
Piše: Željko Trkanjec
Nuklearna politika Narodne Republike Kine jedan je od razloga zbog kojih je, uz ruski napad na Ukrajinu, vlada američkog predsjednika Joea Bidena odustala od promjene američke nuklearne doktrine.
U skladu s politikom koju je utvrdio bivši demokratski predsjednik Barack Obama, koja za cilj ima lišavanje svijeta nuklearnog naoružanja (njegov znameniti govor u Pragu), zbog čega je dobio Nobelovu nagradu za mir, predsjednik Biden je planirao ublažiti američku doktrinu preventivnog napada.
Informacije da NR Kina jača nuklearni arsenal te pritisak azijskih partnera da se u tim okolnostima ne smije mijenjati američka nuklearna doktrina koja služi kao sredstvo odvraćanja u Indo-Pacifiku gdje se nalazi i Demokratska Narodna Republika Koreja koja također nastoji ojačati nuklearne kapacitete, sklonile su predsjednika Bidena da odustane.
NR Kina se gotovo dva desetljeća agresivno ponaša na prostoru Južnokineskog mora gdje je brojne hridi pretvorila u otoke na kojima je postavila vojne instalacije. Među kojima i sustave koji mogu lansirati nuklearno oružje.
Londonski The Times prenosi informaciju iz Journal of Southwest Jiaotong University prema kojoj vlada u Pekingu planira postaviti lansere nuklearnog oružja na željezničke vagone. Što bi im omogućilo pokretljivost pa ne bi mogli biti lakim ciljem protivničkog napada. Oštećene se pruge lako poprave, a vlak se može i preusmjeriti na neki drugi kolosijek.
NR Kina, prema sadašnjim procjenama, ima oko 350 nuklearnih bojevih glava, ali informacije američkih obavještajnih službi puštene u javnost temeljem satelitskih snimki novih silosa za nuklearne projektile govore da je cilj do kraja desetljeća, a moguće i prije, imati najmanje 1000 komada upotrebljivog nuklearnog oružja. Ideja postavljanja lansera na vagone je razložna jer NR Kina upravlja drugom najdužom mrežom željezničkih pruga na svijetu od 150.000 kilometara (prvi je SAD).
“Vlak sudnjeg dana”, kako je projekt dobio ime, izaziva pozornost zbog poznate kineske politike “preporoda” koja podrazumijeva pripajanje Republike Kine na Tajvanu. Peking tvrdi da je službena politika miroljubivo ujedinjenje odmetnutog otoka, ali predsjednik Xi Jinping ne krije da se prisajedinjenje mora dogoditi na bilo koji način. Što otvara Pandorinu kutiju najveće prijetnje globalnom miru: kineske vojne agresije na Tajvan.
Iako američki admirali znaju govoriti da je to neposredna prijetnja, preciznije informacije više izvora su konsenzualne i tvrde da NR Kina do 2025. godine neće imati potrebne vojne sposobnosti za udar koji uključuje pomorski i zračni desant.
Kina je pomno proučila pogreške koje je počinio bivši Sovjetski Savez kako bi ih izbjegla. Tako će i sad brojni instituti analizirati rusku agresiju na Ukrajinu i pokušati iz nje izvući zaključke kako izbjeći pogreške koje je napravila Moskva.
Možemo biti mirni još nekoliko godina samo pod uvjetom da se Xiju ne zatrese vlast. Ako se to dogodi, on bi, iracionalno kao i ruski mu drug Vladimir Putin, mogao udariti na Tajvan. A tad slijedi oluja svih oluja.
(Jutarnji.hr)