Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, čiji je godišnji budžet oko milion KM, pet godina traži lokaciju na kojoj bi se izgradio centralni objekat za odlaganje radioaktivnog otpada.

 

 

Dosad su uspjeli pronaći jednu, ali za nju nisu dobili odobrenje Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine jer je riječ o vojnom objektu koji se smatra perspektivnom vojnom imovinom.

 

 

“Trenutno imamo jednu odabranu potencijalnu lokaciju koja bi mogla odgovarati za izgradnju ovakve vrste objekta”, napisali su iz ove državne agencije u svom izvještaju za 2020. godinu, koji je nedavno dostavljen Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

 

 

Na upit portala Faktor.ba o kojoj je lokaciji riječ, odgovorili su da je riječ o lokaciji u sjevernoj Bosni, ne preciziravši gdje tačno.

 

 

Radioaktivni otpad bit će skladišten na neperspektivnoj vojnoj lokaciji / Bljesak.info | BH Internet magazin

 

 

“Lokacija koja bi eventualno bila adekvatna poslije svih sigurnosnih procjena i izrade potrebne dokumentacije za odabir lokacije se nalazi u sjevernoj Bosni. Radi se vojnom objektu, ali naša agencija nema odobrenje Ministarstva odbrane BiH pošto se ta lokacija smatra perspektivnom vojnom imovinom.

 

 

Komisija koju sačinjavaju predstavnici državnog i entititetskih nivoa radi na tome da nađe još neku adekvatnu lokaciju koju bi mogla predložiti Vijeću ministara BiH na odobravanje”, odgovoreno je iz ove agencije.

 

 

Zadatak Državnoj agenciji za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DRARNS) da “što prije dostavi prijedlog lokacije” dalo je Vijeće ministara BiH još 2016. godine, a gradnja objekta za odlaganje radioaktivnog otpada je i obaveza po međunarodnim konvencijama i standardima.

 

 

Državna agencija je u svom izvještaju napomenula da u BiH trenutno postoje samo privremena skladišta radioaktivnog materijala, ali da to nije najbolje rješenje i predstavlja i prijetnju s obzirom na to da se ta skladišta nalaze u preduzećima kojima osnovna djelatnost nije upravljanje skladištem radioaktivnog materijala.

 

 

Radioaktivni otpad u BiH nalazi se na 26 lokacija, država i dalje bez centralnog skladišta

 

 

“Dakle, u ovom trenutku, izvori sa teritorija FBiH i RS-a mogu se privremeno skladištiti samo na mjestu gdje su se koristili. Ovakva situacija je vrlo rizična s obzirom na to da izvori zračenja mogu predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje stanovništva, te predstavljaju nezanemarivu prijetnju sigurnosti u BiH ukoliko dođu u pogrešne ruke pošto se mogu koristiti za terorističke aktivnosti (npr. scenario prljave bombe)”, ukazali su iz DRARNS-a.

 

 

Postavlja se pitanje koliko i kakvog radioaktivnog otpada imamo.

 

 

Iz ove državne agencije rekli su da Bosna i Hercegovina ima takozvani institucionalni radioaktivni otpad i potrošene zatvorene radioaktivne izvore koji su korišteni u prošlosti u industriji, zdravstvu i nauci, a radioaktivni otpad koji nije institucionalni mora da zbrine onaj ko ga je stvorio. Pojašnjenja radi, zatvoreni izvor je radioaktivni materijal koji je hermetički zatvoren u kapsuli.

 

 

“Svi novi radioaktivni zatvoreni izvori koji se uvoze po odobrenju DRARNS-a u BiH se poslije određenog vremena, kada nisu dovoljno jaki za upotrebu za koju su namijenjeni, vraćaju proizvođaču i izvoze iz BiH. Najveći problem je historijski radioaktivni otpad i historijski potrošeni zatvoreni radioaktivni izvori”, dodali su.

 

 

Crnadak: Imamo jake argumente, očekujem da radioaktivni otpad neće biti na Trgovskoj gori - Biscani.ba - Info portal grada Bihaća

 

 

U BiH su tokom 2020. godine izvori zračenja koji se ne koriste bili uskladišteni na 19 lokacija.

 

 

“Također, postoji i oko 270 zatvorenih izvora zračenja instaliranih u gromobranima širom BiH koje je potrebno demontirati i uskladištiti u cilju poboljšanja radijacijske sigurnosti. Izvori iz gromobrana predstavljaju opasnost za stanovništvo u slučaju njihovog obaranja ili neovlaštenog demontiranja i neadekvatnog skladištenja”, naveli su iz agencije.

 

 

Kada su u pitanju uređaji koji proizvode zračenje, u BiH se nalazi ukupno 1.553 rendgena koji proizvodi jonizirajuće zračenje, pri čemu je u upotrebi 1.038 uređaja, a 515 se ne koristi.

 

 

“U upotrebi se nalazi 279 zatvorenih radioaktivnih izvora koji se koriste uglavnom u medicini (npr. radioterapija) i u industrijske svrhe (npr. mjerači gustine, vlažnosti, nivoa, defektoskopi i sl.) između ostalog je navedeno u izvještaju.

 

(SB)

PROBLEMI NA SVE STRANE: Gdje će biti izgrađen centralni objekat za odlaganje radioaktivnog otpada?

| Bosna i Hercegovina, Slider, Vijesti |
About The Author
-