Bosnu i Hercegovinu potresa jedna od najvećih političkih kriza nakon završetka rata 1995. godine, potaknuta intervencijom bivšeg Visokog predstavnika Valentina Inzka u Krivični zakon BiH, čime je postalo kažnjivo negiranje ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
Na takvu intervenciju Visokog predstavnika političari u Bosni i Hercegovini su različito reagirali, a čelnik vladajuće partije iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik zaprijetio je otcjepljenjem od Bosne i Hercegovine.
Za razliku od zapadnih zemalja, Dodika podržava Srbija i Rusija.
Politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina, Bodo Weber podsjeća da Schmidt od stupanja na dužnost novog Visokog predstavnika 1. augusta ove godine održava niz sastanaka, kako u Bosni i Hercegovini tako i van nje.
To što ta putovanja uključuju i Ankaru, Beograd i Zagreb samo po sebi nije ništa sporno, “i ne bi se trebalo iskonstruirati određeni politički-pristup-koncepciju gospodina Schmidta iz redoslijeda tih posjeta”.
Bazirati politiku OHR-a ili Zapada prema BiH na to šta misle Beograd i Zagreb bi bilo potpuno pogrešno, smatra Weber.
“U Beogradu predsjednik Aleksandar Vučić već duže zloupotrebljava ‘specijalne odnose’ s Miloradom Dodikom te podgrijavanje tenzija sa Sarajevom za domaću političku upotrebu, dok Zagreb nastupa kao glasnogovornik HDZ-a BiH, tj. tradicionalno ne uspijeva da drži ni minimalnu kritičnu distancu.
Samim time, nažalost, unutar Evropske unije, a što se tiče politike Unije prema Bosni i Hercegovini, ponaša se kao nacionalistički trojanski konj”.
Povod spekulacija o ulozi Christiana Schmidta u Bosni i Hercegovini, koje ne prestaju ni skoro dva mjeseca nakon njegovog imenovanja na čelo OHR-a, međunarodnog tijela koje nadgleda provedbu mirovnog sporazuma koji je 1995. godine zaustavio najveće krvoproliće na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, jeste nejasnoća oko pozadine njemačkog kandidovanja Schmidta koja ga prati otkad je informacija o toj inicijativi njemačke kancelarke Angele Merkel postala javna krajem prošle godine.
No, pragmatični političar sam je u intervjuu za HRT poručio da ga je utjecajna kancelarka poslala kao bi ljude u Bosni i Hercegovini pripremio za bolji životni standard, za bolji život i bolju mogućnost ostanka u zemlji.
“Dok nije jasno šta je politička strategija OHR-a pod gospodinom Schmidtom, nastavljat će se te dijelom politički ciljane spekulacije, a među njima i priča da je blizak hrvatskoj politici.
Nažalost, neke nespretne izjave poput one na onom čuvenom simpoziju u Njemačkoj tu samo dolijevaju ulje na vatru.
Za pozdraviti je to što se gospodin Schmidt u svojim posljednjim intervjuima, uključujući onaj koji je dao tokom posjete Zagrebu, izrazio puno opreznije i jasnije”, kazao je Weber za Al Jazeeru.