Najduži rat kojeg su Sjedinjene Američke Države vodile ove godine konačno bi trebao biti okončan. Radi se o ratu u Afganistanu za kojeg je predsjednik SAD Joe Biden kazao da će zvanično biti gotov povlačenje vojske ove godine.
Rok za Bidenovo povlačenje je značajan – 11. septembra 2021. godine je 20 godina nakon terorističkih napada 11. septembra u New Yorku, Washingtonu i Pennsylvaniji, koji su doveli do napada SAD na Afganistan.
U ta dva desetljeća izgubljeno je više od 2.300 američkih vojnih života, deseci hiljada američkih vojnika je ranjeno, nebrojene su afganistanske žrtve, a potrošeno je više od 2 biliona dolara poreznih obveznika.
Nakon svega toga, posljednje američke trupe koje su se odselile – neke od njih sigurno su rođene nakon napada 11. septembra – ostavit će dijelove Afganistana pod nadzorom istih ugnjetavačkih talibanskih vođa koji su bili tamo 2001. godine.
CNN je napravio veliku analizu koja se sastoji od ključnih pitanja. Raport ju je preveo.
Odakle talibani?
Sovjeti su okupirali Afganistan tokom 1980-ih i na kraju se povukli nakon otpora boraca, poznatih kao mudžahedini. Među njima je bio i Osama bin Laden. SAD su usmjerile oružje i pomoć tim antisovjetskim snagama. Ali u post-sovjetskom vakuumu moći, talibani su formirani pod vodstvom Mullaha Mohammeda Omara, koji je želio stvoriti islamsko društvo, protjerati strane utjecaje poput TV-a i muzike iz zemlje i nametnuti represivnu verziju islamskog zakona koja je posebno oštar prema ženama. Do 2001. kontrolirali su gotovo cijelu zemlju.
Zašto su SAD uopće napale Afganistan?
Al Qaida, međunarodna teroristička mreža, a ne afganistanski Talibani – regionalna islamska politička i vojna sila – napali su SAD 11. septembra.
No, nalogodavci napada, uključujući Osamu bin Ladena, djelovali su pod okriljem Talibana, koji su se odbili odreći Bin Ladena nakon napada.
Je li postojala dvostranačka podrška napadu na Afganistan 2001. godine?
Podrška je bila gotovo jednoglasna. Vojni napor započet je na temelju ovlasti iz rezolucije o “odobrenju za upotrebu vojne sile” donesene seda dana nakon 11. septembra. Protiv toga je bila samo jedna zastupnica, zastupnica Barbara Lee iz Kalifornije. Ta je rezolucija prvi put korištena za odobravanje akcije u Afganistanu, ali predsjednici su se na nju oslanjali na akciju u najmanje 37 različitih zemalja, prema Kongresnoj istraživačkoj službi.
Što je rekao predsjednik George W. Bush kad su SAD napale Afganistan?
Invazija koju su predvodile američke snage uz pomoć saveznika u NATO-u posebno je zamišljena kao korak u ratu protiv terorizma.
“Ove pažljivo ciljane akcije osmišljene su da poremete upotrebu Afganistana kao terorističke baze operacija i da napadnu vojnu sposobnost talibanskog režima”, rekao je, ističući kako je naziv operacije bio “Trajna sloboda”, gledajući s ove tačke gledišta to se moglo nazvati i trajni rat.
“Od 11. septembra cijela generacija mladih Amerikanaca stekla je novo razumijevanje vrijednosti slobode i njenih troškova i dužnosti i njene žrtve”, rekao je kasnije.
Od tada se rodila i postala punoljetna nova generacija Amerikanaca, dok je rat koji je započeo tog dana trajao, često u pozadini s malo fokusa većine javnosti.
Koliko je trupa bilo u Afganistanu u posljednjih 20 godina?
Broj je prilično varirao. Predsjednik Barack Obama došao je u ured obećavajući preusmjeriti američku vojsku u Irak, gdje je Bush također vršio napade. Za vrijeme Obamine administracije bilo je oko 100.000 američkih vojnika raspoređenih u Afganistanu. Obama je pokušao okončati američke borbene operacije u Afganistanu 2014. godine, ali je u zemlji ostavio više trupa nego što je planirao. Njegov nasljednik – predsjednik Donald Trump – poslao je tamo nove američke trupe prije nego što ih je uglavnom povukao i započeo mirovne pregovore s talibanima.
Uporedna grafika o trajanju ratova koje su vodile SAD
Najsmrtonosnije godine bile su nakon Obaminog povećanja broja trupa 2009. Najsmrtonosnija godina i za SAD i za njihove saveznike u NATO-u bila je 2010. Puno je manje smrtnih slučajeva SAD od završetka velikih američkih i NATO-ovih borbenih operacija 2014. godine.
Kada se to sve odrazilo na Al Qaedeu?
Krajem 2001. godine, bin Laden kretao se dijelovima Afganistana i prešao u Pakistan, gdje će se skrivati gotovo desetljeće dok ga marinci nisu tamo ubili u maju 2011. godine.
Kako je danas u Afganistanu koji kontroliraju talibani?
CNN-ov Nick Paton Walsh posjetio je područja Afganistana pod nadzorom talibana koja su prije deset godina bila poprište američkih i britanskih žrtava. On i njegov CNN tim pronašli su žene koje nisu mogle izaći van.
Paton Walsh piše: Dok Kabul i središte većine glavnih gradova ostaju uglavnom pod vladinom kontrolom, ogromnim dijelovima ruralnog Afganistana vladaju nestalne i raznolike jedinice Talibana. Već više od pet godina u Musa Qali oni nameću svoja pravila, iako su i dalje u redovnom sukobu s afganistanskim snagama sigurnosti južnije u provinciji Helmand.
“Na kraju dana talibani imaju moć”, rekao je jedan stanovnik. “Zapravo nije moguće ići protiv njihove volje.”
Šta tačno SAD pokušavaju postići u Afganistanu?
Navedeni cilj američkog prisustva nije oslobađanje žena potisnutih od talibana ili ukidanje tog režima. Zapravo, SAD su godinama bile uključene u mirovne pregovore između talibana i afganistanske vlade.
Najjednostavnije objašnjenje cilja SAD u Afganistanu jest spriječiti ga da ponovno postane leglo terorističkih skupina poput al-Qaede. Na primjer, kad su SAD napustile Irak, vakuum moći pomogao je dovesti do uspona ISIS-a tamo.
No, ono što SAD pokušavaju postići u Afganistanu mijenjalo se sa svakim predsjednikom.
Ta se besciljnost javlja u internoj vladinoj studiji – Afghansitan Papers – iz 2015. godine, koju je The Washington Post otkrio i objavio 2019. Sugerira da su vladini čelnici već dugo zavodili Amerikance o tome što je bilo moguće postići u Afganistanu.
U neuređenim intervjuima za koje nikada nisu mislili da će postati javni, američki vojni čelnici poručili su vladinim ljudima da SAD nije bio spreman za Afganistan i da američki narod nije znao “veličinu disfunkcije” u provođenju rata.
Hoće li neke američke trupe ostati u Afganistanu nakon 11. septembra 2021?
Vrlo malo američkih snaga bit će tamo i bit će usredotočene na pomoć američkim diplomatama. Tačan broj nije jasan. Na primjer, nije sasvim jasno kakvu bi ulogu, ako je uopće, imale američke postrojbe za specijalne operacije u Afganistanu.
Šta ako se uvjeti u Afganistanu pogoršaju od sada do septembra?
Za Bidenovu odluku kaže se da je konačna i nije “temeljena na uvjetima”. Ovo se događa.
Kakva je reakcija na Bajdenovu odluku?
“Očigledno je da ćemo svojim protivnicima morati pomoći da odzvanjaju na godišnjicu napada 11. septembra zamotavanjem zemlje i vraćanjem iste natrag njima”, rekao je čelnik manjinske stranke Mich McConnell u srijedu u Senatu.
Senatorka Jeanne Shaheen, demokratkinja New Hampshirea, tweetala je kada je vijest o Bidenovim planovima počela kružiti: “To potkopava našu predanost afganistanskom narodu, posebno afganistanskim ženama.”
Ko podržava Bidenovu odluku?
Podrška postoji, posebno od naprednjaka i demokrata.
“Mislim da je predsjednik Biden smislio pažljiv i promišljen plan”, rekao je čelnik većine u Senatu Chuck Schumer Johnu Bermanu u CNN-ovom “Novom danu”.
“Slušaj, John, predsjednik ne želi beskrajne ratove. Ne želim beskrajne ratove. A ne želi ni američki narod.”
“Iz godine u godinu vojni čelnici govorili su Kongresu i američkom narodu da napokon zaokrećemo u Afganistanu, ali u konačnici smo se okrenuli samo u začaranom krugu”, rekla je senatorica Massachusettsa Elizabeth Warren u izjavi.
To je također u skladu s Trumpovim ciljem povlačenja iz Afganistana, iako bivši predsjednik nije odvagnuo.
Šta će se dogoditi nakon odlaska snaga SAD-a i NATO-a?
Iako će SAD nastaviti pokušavati postići mirovni sporazum između afganistanske vlade i talibana, septembar bi sada mogao biti de facto krajnji rok za te razgovore. Biden prevladava nad vojnim zapovjednicima koji se brinu da će Talibani svladati afganistansku vladu nakon što nestane američke vojne moći. Procjena američke obavještajne zajednice objavljena u utorak dijeli tu zabrinutost.
“Talibani će vjerojatno postići dobitak na bojnom polju, a afganistanska vlada borit će se protiv Talibana ako koalicija povuče potporu”, prema službenoj procjeni svjetskih prijetnji.
Zašto je Biden spreman ukloniti preostalih 2500 američkih vojnika?
Biden je u svom govoru u srijedu rekao da nijedna američka snaga na terenu ne može odvratiti Talibane ili okončati rat.
“Nije bila istina kad smo na terenu imali 98.000 američkih vojnika, a neće biti istina zadržavanje [trenutnih] 2.500 vojnika na terenu … Ne mislimo da su oni koji mijenjaju igru”, rekao je izvor CNN-ova Christiane Amanpour.
SAD će i dalje koristiti diplomatsku i monetarnu polugu. Ono što uopće nije jasno jest hoće li ti alati postići rezultate tamo gdje dva desetljeća američke vojske možda nisu.
Autor: Raport.ba