Na osnovu čega je Institut za mjeriteljstvo ocijenio da su “Malina respiratori” za intenzivnu njegu

Nakon skoro godinu od nabavke 100 kineskih respiratora, koje je za Federaciju Bosne i Hercegovine nabavila firma “Srebrena malina”, još uvijek je aktuelno pitanje namjene tih uređaja. Da li se mogu koristiti na intenzivnoj njezi ili ne?

Odgovor na to pitanje bi trebao biti vrlo jednostavan. Proizvođač uređaja je propisao gdje se i u koje svrhe spomenuti uređaj može koristiti. Ipak, afera koja je proizašla iz cijele priče o kupovini respiratora ostavila je prostor i za razna tumačenja. Cijeli slučaj predugo traje, a javnost se s pravom pita da li nakon godinu možemo reći da su kupljeni uređaji koji uistinu mogu koristiti u procesu liječenja i medicinskog tretmana teških COVID pacijenata. Pismo grupe ljekara s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu kaže da se respirator oznake ACM812A ne može koristiti za teške slučajeve. A da li je korišten?

Menadžment KCUS-a se u tom kontekstu poziva na stav Instituta za mjeriteljstvo, što potpisuje direktor te ustanove Zijad Džemić. On je 30. jula potpisao dokument u kojem se navodi da se na osnovu specifikacija ovog respiratora uređaj može koristiti “prvenstveno kao stacionaran u prostorijama za intenzivnu njegu”.

Saga je potom nastavljena jer su kupljeni respiratori morali na neku vrstu servisa i pregleda. Potom je firma Dre Medical Sarajevo tek 20. januara 2021. godine izdala potvrdu o testiranju i ispravnosti ovog respiratora.

Skoro mjesec kasnije, tačnije 24. februara 2021. godine, Institut za mjeriteljstvo u odgovoru Federalnoj upravi civilne zaštite ponovo naglašava da se na osnovu specifikacije uređaja zaključuje da se respirator može koristiti “prvenstveno kao stacionaran u prostorijama za intenzivnu njegu, operacionim salama te da može postati portabilan”.

To je osnova na koju se pozivaju i na KCUS-u prilikom opravdanja o korištenju ACM812A respiratora.

U ovom trenutku nećemo detaljnije ulaziti u priču o tome na osnovu čega je Institut za mjeriteljstvo uopće ocjenjivao usklađenost ovih aparata. Naime, Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i usklađivanje je definirao ko može raditi taj posao, jer ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa imenuje tijela za ocjenjivanje usklađenosti.

No, vratimo se specifikacijama respiratora ACM812A. Institut za mjeriteljstvo 24. februara ove godine u obrazloženju tvrdnje da se respiratori mogu koristiti prije svega kao stacionarni na engleskom jeziku citira dio koji o tome govori.

A taj citat su prepisali s druge stranice uputstva za upotrebu ovih respiratora, gdje je u tezama, pored fotografije uređaja navedeno da se mogu koristiti “za razna tretmanska okruženja, kao što su hitna pomoć/urgentni centar, operaciona sala, prva pomoć, transfer pacijenata i ambulantna vozila.

Međutim, zašto Institut za mjeriteljstvo u svom dokumentu i iskazanom tumačenju nije naveo šta piše na petoj stranici uputstva za upotrebu respiratora ACM812A.

Tu je jasno navedeno da se taj uređaj “prvenstveno” koristi za prvu pomoć te kao instaliran u ambulantnim vozilima. Zbog čega bi proizvođač u uputstvu to naveo kao prvu rečenicu u poglavlju koje govori o samom uređaju ukoliko to nije važno?

S druge strane kada se govori o tome da je ovlašena firma Verlab verificirala ove respiratore, često se izbjegava naglasiti šta to znači u praksi. Verlab je u suštini izdao dokument da predmetni uređaj zadovoljava mjerne odredbe u skladu s pravilnikom, a ne ulazi u meritum stvari kada je riječ o namjeni tog aparata. Certificiranje namjene je sasvim druga tema.

Tako je Verlab u svakom izdatom dokumentu o verifikaciji mjerila naglasio da je obavezno korištenje mjerila u skladu s preporukama proizvođača. A šta je proizvođač preporučio naveli smo prethodno u tekstu.

(Klix)