Do prije nekoliko dana sve osobe koje sumnjaju na infekciju koronavirusom u Bosni i Hercegovini su se mogle podvrgnuti testiranju u ovlaštenim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, koje su nudile tri vrste testova.
Građani BiH već nekoliko dana na raspolaganju imaju i brze antigenske testove na koronavirus, namijenjene za kućno testiranje, a cijene se kreću od 17,50 do 32 KM. Klix.ba vam predstavlja kako se vrši testiranje, ali i prenosi savjete stručnjaka.
Do prije nekoliko dana sve osobe koje sumnjaju na infekciju koronavirusom u Bosni i Hercegovini su se mogle podvrgnuti testiranju u ovlaštenim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama, koje su nudile tri vrste testova. Riječ je o najznačajnijem PCR testu, zatim brzom antigenskom te serološkom.
Međutim, apoteke u našoj zemlji sada u ponudi imaju i brze antigenske testove za kućnu upotrebu, koji u zavisnost od modela, nude dva načina testiranja.
Prvi se odnosi na uzorak pljuvačke koji se ubacuje u bočicu s reagensom za detekciju SARS-CoV-2 virusa, dok je drugi nešto komplikovaniji te podrazumijeva uzimanje brisa nazofarinksa, odnosno dijela ždrijela koji se nalazi iza nosne šupljine.
Portal Klix.ba kontaktirao je apoteke u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Mostaru, Brčkom i Banjoj Luci gdje nam je potvrđeno da brze antigenske testove za detekciju koronavirusa imaju u svojoj ponudi. Kada je riječ o cijenama, u zavisnosti od modela, ali i grada, one se kreću od 17,50 do 32 konvertibilne marke.
Rezultati za deset do 15 minuta
Ukoliko koristite test kojim uz pomoć pljuvačke želite izvršiti detekciju koronavirusa, na rezultate ćete čekati deset minuta, dok onaj drugi u kojem se podvrgavate uzimanju brisa nazofarinksa, vaš SARS-CoV-2 status dobit ćete pet minuta kasnije.
Kako nam je rečeno u apotekama, obje vrste testova upisane su u registar medicinskih sredstava Bosne i Hercegovine, što potvrđuje njihovu ispravnost, a samim tim donosi i mogućnost plasmana na tržište.
Portal Klix.ba iskoristio je složeniji model brzog antigenskog testa za kućnu upotrebu, a koji se sastoji od štapića za uzimanje brisa nazofarinksa, epruvete sa reagensom te platforme za analizu uzorka.
Cjelokupan postupak testiranja započinje se tako što štapićem za uzimanje uzorka prvobitno pređete preko unutrašnje strane usne šupljine, a potom isti kroz nosne kanale ubacujete do nazofarinksa, blago ga okrećući u smjeru kazaljke na satu.
Nakon obavljene procedure koja može biti nelagodna, štapić ubacujete u epruvetu sa reagensom, koji minutu poslije nanosite na predviđeni dio platforme za obradu uzorka. Svoj dio posla vi ste tada završili, a rezultat koji može biti pozitivan, negativan ili nevažeći dobijate za 15 minuta.
Tumačenje rezulata se odvija na način da je test pozitivan ukoliko su dvije obojene crtice označene u zoni C i T. Nasuprot tome, crtica u zoni C predstavlja negativan rezultat, dok je test nevažeći ukoliko je crtica označena u zoni T ili nikako nije prikazana.
Dileme za stručnjake
Iako su predstavljeni kao lakoizvodljivi i testovi koji se primjenjuju u nekoliko razvijenijih evropskih zemalja, bh. mikrobiolozi i virusolozi za testiranje kod kuće vezuju nekoliko dilema.
S obzirom na to da se radi o virusu koji je zarazan, medicinski stručnjaci otvorenim drže pitanja koja se odnose na to da li testove trebaju izvoditi pacijenti samostalno zbog specifičnosti uzimanja uzoraka, u kojim uslovima te šta će u konačnici uraditi sa materijalom koji je potencijalno zarazan.
“Mislim da u javnom i privatnom zdravstvenom sistemu postoji mnogo mogućnosti za testiranje, ali ukoliko se pacijenti ipak odluče za kućno testiranje, treba voditi računa o cjelokupnom procesu, posebno kod onih testova u kojima se uzima bris nazofarinksa. Općenito, uzimanje brisa kod nas vrši strogo specifično trenirano osoblje i prvi korak za analizu je izuzetno kritičan i bitan. Sam pacijent koji se odluči za to u kućnim uslovima mora biti spreman i potrebno je da dobro pročita uputstvo”, kaže za Klix.ba specijalista mikrobiologije i parazitologije i šef Zavoda za mikrobiologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli prof. dr. med. sci. Nijaz Tihić.
Kada je riječ o tačnosti brzih antigenskih testova za kućnu upotrebu, Tihić navodi da su oni znatno manje osjetljivi u odnosu na PCR koji se analiziraju u laboratoriju i predstavljaju zlatni standard u detektovanju infekcije.
“Iako je njihova vrijednost ograničena, ukoliko je test pozitivan, postoji visoka vjerovatnoća da se zaista radi o pacijentu koji ima virusnu infekciju i zbog toga je potrebno podvrgnuti ga PCR testiranju, koje će dati zvaničnu potvrdu. S druge strane, postoji i mogućnost da u nekim situacijama taj test bude negativan, a da pacijent ipak ima infekciju”, naglašava Tihić.
Brzi antigenski testovi za kućno testiranje imaju svoju osjetljivost u vremenskom okviru od pet dana od početka pojavljivanja simptoma. U suprotnom njihova vrijednost se znatno smanjuje te je velika vjerovatnoća da rezultat neće biti tačan.
Vrijedi kazati i to da se rezultati ovih testova ne priznaju u zvaničnim statistikama o zaraženim osobama u Bosni i Hercegovini, ali su svakako od značaja u ranom otkrivanju infekcije što može dovesti do sprečavanja nastanka teže kliničke slike kod oboljenja COVID-19.
Prema informacijama do kojih je došao portal Klix.ba, uskoro bi se na bh. tržištu također mogli naći i brzi testovi za kućno testiranje na koronavirus, a koji za uzorak koriste urin. Trenutno je, kako saznaju, u toku njihovo farmaceutsko testiranje u Bosni i Hercegovini, a već su odboreni u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji.