ŠEST ALARMANTNIH POKAZATELJA: Evo zašto nas u 2016 čeka katastrofalna ekonomska kriza (VIDEO)

Prije nešto manje od deceniju svjetska je ekonomija potonula u veliku recesiju, najveći i geografsk najrasprostranjeniji ekonomski pad još od Velike depresije iz 20-tih i 30-tih godina prošloga stoljeća.

Uprkos vidljivom postepenom oporavku, koji je, uzrokovan vladinim intervencijama, labavijom monetarnom politikom i ogromnim kapitalnim injekcijama u formi kvantitaivnih olakšica, jasno je da nova ekspanzija ne moće trajati vječno samo na osnovu jeftinog novca i uz pomoć centralnih banaka. U konačnici, stimulus je trebao poslužiti samo za za potsticanje stvarnoga rasta. No, kako se to ne događa, čini se da smo na pragu još jedne globalne recesije, a evo nekih znakova koji bi na to mogli ukazivati.

1. Situacija u Evropi se pogoršava

Kriza javnog duga koja je prethodila Velikoj recesiji u Evrupi je aktuelnija nego ikad. Iako je Evropska centrana banka preuzela vanredne mjere kako bi kvantitativnim olakšicama stimulirala rast, tzv. države PIIGS (Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španija), unuatoč prilivima novca od EU i MMF-a, kao i vanrednim mjerama štednje, nisu pokazale napredak. Ne samo da su mjere štednje nepopularne, već su suzbile daljnji rast potkopavajuću agregatnu tražnju i povećavajući dužničko opterećenje ovih zemalja.

2. Kineski balon počinje pucati

Kineska ekonomija je u posljednjih nekoliko decenija imala izvanredan rast. Kineski BDP je, u usporedbi sa SAD drugi na svijetu, a mnogi ekonomisti smatraju da je samo pitanje dana kada će Kina preteći SAD. Međutim, kineska vlada nameće kapitalne kontrole u cilju da novac drži u vlastitim granicama. Prema tome, što kineska srednja klasa više raste, manje su joj opcije kada je u pitanju investiranje u kreiranje novog bogastva. Rezultat takve politike jeste situacija da su dionice i građevinski sektor (jedina mjesta na kojima Kinezi mogu investirati), postali ekstremno skupi, te da nastaju naznake formiranja balona. U međuvremenu je bum građevinskog sektora doveo do hiperprodukcije i fenomena tzv. gradova duhova, ogromnih urbanih konglomerata u kojima niko ne živi. Kada tržište registruje da preobilna ponuda ne može biti kompatibilna sa tražnjom, cijene nekretnina bi mogle početi vrtoglavo padati. Ukoliko kineska ekonomija sklizne u recesiju, za sobom će povući cijeli svijet.

3. Problem sa rastućim studentskim kreditima

Vlada SAD-a stoji iza gotovo svih studentskih kredita, tako da agencije daju visoke garancije za ova dugovanja, čak i onda kada studenti nemaju mogućnosti da ih vraćaju. Samo u ovom trenutku vlada potražuje 1,2 triliona na ime studentskih kredita koji se moraju isplatiti, o čemu dovoljno govori usporedba a BDP-om Australije koji je 2014. iznosio 852 milijarde dolara. Poteškoće u vraćanju ovih kredita ne samo da ugrožavaju funkcionisanje Trezora SAD-a već sprečavaju mlade ljude u drugim ekonomskim aktivnostima kao što su kupovina kuća, stanova i auta.

4. Medijska slika o padu nezaposlenosti uopšte nije tako ružičasta kako se čini

Podaci o nezaposlenosti za SAD-a iz juna 2015., kažu da je ona iznosila 5,3 posto što je najniži nivo još od početka krize. Međutim tzv. istaknta stopa nezaposlenosti ne uključuje obeshrabrene radnike, koji rade na pola radnog vremena kako bi s mogli priuštiti osnovne životne potrepštine. Kada ih pribrojimo zvaničnom psototku, dobijamo već 10, 5 posto nezaposlenih. Napokon, realne plate i dalje stagniraju ili su pale još dalje ispod američkog prosjeka iz 2008, što dalje može potkopati ekonomski rast.

5. Malo manevarskog prostora za centralne banke

Centralne banke uubičajeno pribjegavaju labavim ili eksanzitornim monetarnim politikam kada se čini da određena ekonomija usporava. Međutim, kako se ove metode, nisu pokazale najdjelotvornijima, ruke centralnih bnaka, u pokušaju sprečavanja recesije će biti svezane.

6. Ekonomski podaci pokazuju karakteristike slične onima prije zadnje recesije

Pojavljuju se još neke ekonoske karakteristike, koje su zabilježene i prije prethodne krize,

– Maloprodaja i veleprodaja globalno opadaju

– Realni BDP u SAD počinje opadati, dosežući negativne podioke u zadnjem kvartalu
– Rast američkog izvoza se smanjuje
– Korporativni profiti su također u padu