Srbijanski meteorolozi Đorđe Đurić, Nedeljko Todorović i Marko Čubrilo dali su svoje prognoze kakva nas zima čeka, kao i da li ćemo imati dugo i vrelo ljeto.
Pred nama je svakako hladniji dio zime, koji je počeo od 8. januara, i potrajat će barem negdje do 21. ovog mjeseca. U ovom periodu bit će prosječno hladno uz čestu pojavu snijega, te se snježni pokrivač očekuje u većem dijelu nizija Srbije. Dnevni maksimumi često će biti malo ispod nule, dok će u najhladnijim jutrima ponegdje biti i ispod -10 stepeni, posebno oko 13. januara – najavljuje profesor geografije iz Novog Sada i veliki zaljubljenik u meteorologiju Marko Čubrilo.
Oko 20. januara opet je moguć topliji period, da bi ga brzo smjenilo novo zahlađenje poslije 25. januara.
Generalno, ostatak zime bi nam donio relativno česte padavine, znatno češću pojavu snijega nego do sada, dok poslije ovog januarskog hladnog talasa postoji određena vjerovatnoća za još jedan dosta hladan interval od 3. do 18. februara, kada bi uz snijeg mogao uslijediti i period nešto jačih jutarnjih mrazeva, ponegdje sa temperaturom i do -15, uz dnevne maksimume ispod nule – kaže Čubrilo.
Osvrćući se na prethodnu zimu, Đurić kaže da je bila relativno topla, i da je bilo “ozbiljnog nedostatka snijega u nižim dijelovima”, naime, samo dva dana je prijestonica bila pod snježnim pokrivačem.
Sada ulazimo u period s primjerenijim temperaturama za januar i treba očekivati kasnije malo hladnije talase i snijeg i u nižim dijelovima. To ne znači da ćemo konstantno imati snijeg, što i nije odlika naše klime. Kod nas zimi više pada kiša nego snijeg u nižim djelovima i uvijek bude nekoliko hladnih talasa sa snijegom – objašnjava Đurić, prenosi Kurir.
On dodaje kako su posljednjih 10-15 godina temperature u Srbiji iznad prosjeka. Konkretno za Beograd, temperature su u posljednjih 30 godina, u odnosu na period od 1961. do 1990, više čak za stepen i po, što je, potvrđuje Đurić, “ozbiljna vrijednost”.
Proljeće
Od marta su podaci koji se koriste za prognozu veoma nepouzdani i više se ne može govoriti o detaljnim odlikama vremena, već više o trendu koji je trenutno najizgledniji – kaže Marko Čubrilo.
Uzimajući sve trenutno dostupne faktore, kako atmosferske tako i okeanske, što se tiče proljeća i ljeta koji su pred nama, zasad sve upućuje na to da bi proljećni period trebalo da bude nešto suvlji i malo topliji od prosjeka. Sam početak proljeća, mart, još bi mogao donijeti koji kasni prodor hladnoće, posebno u prvom djelu mjeseca. Za razliku od marta prošle godine, u drugom djelu predstojećeg marta trenutno se ne očekuje neko jače zahlađenje – ističe Čubrilo.
Sredina proljeća, tačnije april, donijet će vremenske uslove slične proteklom aprilu: biće relativno toplo i suho, dok bi maj vjerovatno donio malo toplije, ali i vlažnije vrijeme uz čestu pojavu kiše i grmljavinskih pljuskova.
Ljeto svima sada izgleda jako daleko, a tako je i sa meteorološke tačke gledišta. Ipak, trenutno dostupan prognostički materijal sugeriše da bi ljeto 2021. u velikoj mjeri moglo biti slično ljetu 2020.
To znači da se ponovo ne očekuju neki dugotrajni talasi velikih vrućina, posebno ne u junu i augustu, dok bi u julu postojali najbolji uslovi da se spoji i oko desetak dana vrlo toplog vremena s maksimumima preko 33 stepena -najavljuje Čubrilo.
Ovo znači, objašnjava on, da bi najveći dio ljeta bio dosta sparan, ali i nestabilan uz česte pljuskove, posebno u junu, koji je u prosejku i najkišovitiji mjesec u godini.
Što se jeseni tiče, zasad prve indicije idu ka signalu da će ovo godišnje doba biti prosječno toplo.
Padavine
Padavinski gledano, 2021. bi trebalo da bude nešto povoljnija, kaže Čubrilo, posebno kada je zima u pitanju.
– Nakon zime bogate padavinama vjerovatno bi došlo relativno suho prolheće, dok lhetnji mheseci postaju jako složeni za procenu količine padavina jer one tada postaju lokalne i na malom prostoru se javljaju velike razlike. Generalno gledano, maj i jun, dva mjeseca koja su jako bitna za poljoprivredu, trebalo bi da donesu padavine oko prosjeka, tako da se duži sušni period ne očekuje – kaže Čubrilo.
Ipak, kako zaključuje Čubrilo, treba imati na umu da je svaka prognoza na period duži od nedelju dana podložna promjenama i da bilo koja duža prognoza, a svakako sezonska ili godišnja, više služe kao orijentaciona.
Predstojeća zima mogla bi da bude hladnija i sa više snijega od prošlogodišnje, ali nas zato očekuje i ljeto sa više dana sa temperaturama vidišm od 35 stepeni, tvrdi npoznati meteorolog Nedeljko Todorović iz RHMZ.
Predstojeća zima trebalo bi da bude srednje blaga. Bilo bi više snijega i snježnog pokrivača u odnosu na prošlu, koja je bila skromna i po hladnoći i po snežnom pokrivaču – rekao je Nedeljko Todorović.
Kako kaže, blaga zima ne prethodi toplom ljetu, ne može sa sigurnošću da se tvrdi da je to povezano. Iako je ovo detaljna prognoza za područje Srbije, slične vremenske prilike, uglavnom dešavaju se i u BiH.
(Kurir)