TOTALNI RAT U AZERBEJDŽANU: Iseljena polovina stanovnika Nagorno-Karabaha; Sukob ne prestaje, a PUTIN OPASNO PRIJETI

Polovina stanovništva Nagorno-Karabaha raseljena je zbog sukoba te separatističke regije naseljene Armencima i Azerbejdžana, objavile su u srijedu vlasti u Stepanakertu.

Putin sukob nazvao golemom tragedijom

Sukob koji je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao tragedijom ponovo je planuo 27. septembra. Crveni križ, nevladina udruženja i posrednik u krizi koji predstavlja Rusiju, Francusku i SAD osudili su posljednjih dana sve veći porast civilnih žrtava, ali zaraćene strane odbijaju pozive za primirjem.

“To je jedna golema tragedija. Insistiram na prekidu vatre što je prije moguće”, rekao je Putin.

“Jedanaestog dana borbi oko 50 posto stanovništva Nagorno-Karabaha je raseljeno, od kojih 90 posto čine žene i djeca”, rekao je Artak Belgarian, zvaničnik te samoproglašene republike, dodavši da se radi o 70.000 do 75.000 raseljenih.

Većina stanovnika glavnog grada Azerbejdžana izbjeglo
Nagorno-Karabah sveukupno broji oko 140.000 stanovnika, od kojih su 99 posto Armenci, dok su Azeri nakon rata devedesetih izbjegli.

Armenci optužuju Azerbejdžan da od petka nasumično bombardira njihov glavni grad Stepanakert, zbog čega je većina od 50.000 stanovnika napustila grad, a ostali su u skloništima.

Taj grad je cijelu noć s utorka na srijedu bio gađan raketama kalibra 300 mm iz višecijevnog raketnog lansirnog sistema Smerch, dizajniranog kako bi uništio ljudstvo, oklopna vozila u koncentriranim područjima, neprijateljsku tehniku, artiljeriju i komandna područja te nanio veliku materijalnu štetu neprijatelju.

AFP: Na gradove su se obrušili dronovi

Novinar AFP javlja da su se potom, nakon kratkog jutarnjeg predaha, na grad obrušili dronovi.

Protivzračna odbrana armenskih boraca pokušavala ih je oboriti, no bili su slabo vidljivi na oblačnom nebu. Cijelu noć su Stepanakertom odzvanjala uzbune.

No i Azerbejdžan optužuje svoje protivnike za gađanje civila, tvrdeći da je od početka neprijateljstava uništeno 427 domova u kojima je živjelo 1200 ljudi.

Nagorno-Karabah, naseljen u sovjetsko doba većinskim kršćanskim Armencima i manjinskim šijitskim Azerima, odcijepio se od Azerbejdžana nakon raspada SSSR-a, izazvavši rat u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.

Sukob je zamrznut od prekida vatre 1994., uz redovita razračunavanja.

Armenci optužili Tursku da je “aktivnim angažmanom” izazvala rat
Dvije strane optužuju jedna drugu da su odgovorne za ponovno oživljavanje sukoba 27. septembra i nisu odgovorile na pozive za prekidom vatre.

Armenski premijer Nikol Pašinjan je optužio Tursku, saveznicu Azerbejdžana, da je svojim “aktivnim angažmanom izazvala rat”.

Potpomognut Ankarom, azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev je isključio svaku mogućnost primirja bez armenskog povlačenja iz Nagorno-Karabaha.

Rusija, regionalni arbitar, održava dobre odnose s obe strane, ali je bliža Armeniji, koja je dio vojnog saveza u kojem glavnu riječ vodi Moskva.

Putin je, između ostaloga, izjavio da će njegova zemlja u slučaju direktnog napada na Armeniju “ispuniti svoje obaveze” u okviru Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, vojnopolitičkog saveza postsovjetskih zemalja na čelu s Rusijom (Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Armenija, Kirgistan i Tadžikistan).

“Ako je jedna zemlja članica napadnuta (…) ostale je imaju obvezu braniti”, poručio je Kremlj.

Sukob koji bi mogao imati nesagledive posljedice

Armenci iz Nagorno-Karabaha i Azerbejdžanci tvrde da su jedni drugima nanijeli teške gubitke, no čini se da za sada niti jedna strana nije ostvarila značajnu prednost na terenu, iako se Baku hvali osvajanjem više gradova i sela te dijela granice s Iranom.

Baku nije objavio nikakve vojne gubitke, nego samo smrt 29 civila. Nagorno-Karabah broji 240 poginulih vojnika i 19 civila.

Radi se o sukobu koji bi mogao imati nesagledive posljedice s obzirom na to da se na Kavkazu sudaraju interesi Rusije, Turske, Irana i Zapada.

Savremena Armenija i Azerbejdžan postali su dio Sovjetskog Saveza kad je ovaj nastao dvadesetih godina prošlog stoljeća. Nagorno-Karabah bio je oblast s većinskim etničkim armenskim stanovništvom, ali su Sovjeti kontrolu nad tom autonomnom regijom dali azerbejdžanskim vlastima.