Dejton je napravio državu u državi, potreban je novi pravedniji sporazum za Bošnjake

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nagovijestio je da će sa članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem u Turskoj razgovarati o odnosima Srba i Bošnjaka.

Ovo nije prvi put da Vučić potencira dijalog dviju etničkih grupa, umjesto dviju država, kaže u razgovoru za Vijesti.ba predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.

Ona navodi da je to posljedica nepravednog Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je, prema njenoj ocjeni, cementirao etničku podjelu.

U Srbiji se rat tumači kao oslobodilački

“Mirovni sporazum napravio je zapravo državu u državi. Cilj rata je bio stvaranje etničkih država i shodno tome, sve što se sada forsira kao dijalog između etničkih zajednica rezultat je toga. Da bi se to prevazišlo, mora se uspostaviti mirovni sporazum koji bi bio pravedan prije svega za Bošnjake”, kaže Biserko za Vijesti.ba.

Potcrtava da bez pravednog mirovnog sporazuma nema suočavanja sa prošlošću.

“Recimo, u Srbiji se rat u BiH tumači kao oslobodilački rat Srba u kojem ona nije imala udio. Činjenica da Haški tribunal nije osudio Srbiju za udruženi zločinački poduhvat interpretira se na način da je to ultimativni dokaz da Srbija nije bila u tome svemu, jer nema presude za njene lidere za rat u BiH i Hrvatskoj”, pojašnjava Biserko, te dodaje da je Haški tribunal bio samo jedan dio utvrđivanja istine.

Turska može igrati važnu ulogu

Osvrćući se na predstojeći sastanak Vučića i Izetbegovića sa turskim predsjednikom Erdoganom, ona napominje da ova država postaje važan investicioni faktor u regionu, prvenstveno u Hrvatskoj i Srbiji.

“Prisustvo Turske u BiH više se naslanja na, uslovno rečeno, identitetsku i religioznu bliskost, te viševjekovnu prepoznatljivost tih odnosa. To je više, uslovno rečeno, kupovanje duše. Kada je u pitanju Srbija, više se radi o ekonomskom interesu”, smatra Biserko, te dodaje da Turska može igrati ulogu i u prevladavanju događaja iz prošlosti BiH i Srbije.

Prema njenom mišljenju, nije iznenađujuće što se Turska javlja kao novi regionalni akter, s obzirom na međunarodni kontekst.

“Legitimno je da se ona pojavi kao neko ko ima inters za region, s obzirom na viševjekovnu istoriju prisustva Turske na ovim prostorima. Balkan je za Tursku jedno od prioritetnih spoljnopolitičkih strategija, jer Balkan simboliše njihovu evropsku pripadnost kroz istoriju. U tom smislu, ne postoji problem zašto bi Turska na ovim prostorima razvijala svoj interes na raznim nivoima”, kaže Biserko za Vijesti.ba.

Raspadnuti Balkan

Ona navodi i da je Turska je važna i zbog činjenice da je članca NATO-a.

“Nalazi se na veoma osjetljivom i komplikovanom geografskom položaju. U poremećenim međunarodnim okolnostima, ova država javlja se kao važan akter u transmisiji u pogledu migranata sa Bliskog Istoka. To sve ugrožava bezbejdnost i Evrope i Balkana. Ovako raspadnut Balkan pokazao se i kao bezbjednosni problem za Evropu. No, zabrinjavajuće za region jeste što su svi našli nekog mecenu u nekoj od velikih sila, što samo produbljuje regionalne tenzije. Predstoji nam evropska formula koja bi sve ove zemlje stavila po isti okvir, prije svega iz bezbjednosnih razloga. No, u tom pogledu vrlo je zabrinjavajuće odsustvo regionalne solidarnosti”, zaključuje predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

(Vijesti.ba)