Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponovio je danas na Palama svoju poznatu tezu da BiH nema pravo na imovinu, odnosno da sva imovina pripada entitetima i Distriktu Brčko.
“Nema nijednog zakonskog propisa, nijednog elementa Dejtonskog ili bilo kojeg drugog sporazuma koji omogućava transfere imovine na način kako to pokušava da uradi Sud BiH na bazi ugovora o sukcesiji koji ne može biti pravni osnov za regulisanje pitanja imovine”, istakao je Dodik i dodao da je tako i kada je riječ o Velikom Žepu ili bilo čemu drugom.
On je kazao da je svojevremeno visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown donio tri zakona kojima je neopravdano intervenisao u sektoru imovinskih odnosa i zabranio raspolaganje imovinom dok se pitanje ne riješi navodno dogovorom.
“Nije sporio ni on da je to imovina Republike Srpske i tako piše u zakonu o zabrani, kao što je donio zakon o zabrani i u Federaciji i u Brčko distriktu”, dodao je Dodik.
Prema njegovim riječima, riječ je o pravnoj otimačini koja se pokušava formalizovati kroz “nelegalni sud u BiH”.
Najbolje objašnjenje o problemima sa knjiženjem državne imovine izrekao je visoki predstavnik Valentin Inzko u maju prošle godine u pismu predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću: „Država BiH je titular cjelokupne imovine koja potpada pod definiciju „državne imovine“ predviđenu u članku 1. Zabrane raspolaganja državnom imovinom kako je utvrđeno u Odluci Ustavnog suda BiH od 13. jula 2012. godine“.
Inzko se pozvao na Odluku Ustavnog suda BiH koja je prihvatila apelaciju Sulejmana Tihića da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet „Zakona o statusu državne imovine na teritoriji RS“. Čitav ovaj zakon, koji je usvojila Narodna skupština RS, je osporen i stavljen van snage. Posljednja presuda Ustavnog suda BiH o Velikom Žepu, suštinski je oslonjena na raniju presudu nakon apelacije Sulejmana Tihića.
No, i bez navedene apelacije bivšeg lidera SDA, postoji niz vrlo konkretnih, materijalnih dokaza da BiH ima svoju imovinu. Cijela mreža diplomatskih objekata van BiH uknjižena je na BiH, a većinu tih zgrada BiH je dobila iz sukcesijske mase bivše Jugoslabvije, na identičan način kao što je dobila i vojne objekte.
Jednako tako na BiH su uknjižene i neke zgrade izgrađene u BiH nakon rata, kao što je primjerice zgrada SIPA-e u Istočnom Sarajevu, i čitav niz graničnih prijelaza. U vlasništvu BiH je i srednji tok rijeke Drine, dakle na omom djelu gdje ova rijeka protiče između BiH i Srbije.
Imovina BiH, na Dodikovu žalost, mjeri se u milijardima KM: kompletan iznos deviznih rezervi BiH (više od 10 milijardi KM) vlasništvo je države. Jer, da su devizne rezerve kojim slučajem vlasništvo entiteta, Dodik bi “svoj dio” odavno koristio za popunjavanje budžetskih rupa, za šta se uostalom nebrojeno puta već zalagao u svojim javnim istupima.