SKORO DVIJE MILIJARDE DOLARA SVJETSKA BANKA JE POTROŠILA U BIH DO SADA

Skoro dvije milijarde dolara Svjetska banka (WB) je potrošila u Bosni i Hercegovini do sada.

Kako ističe Tatjana Proskurjakova, obnova Starog mosta u Mostaru je najpoznatiji projekat na kojem je radila ova svjetska finansijska ustanova u našoj zemlji, piše Avaz.

– Na to smo izuzetno ponosni –, kaže ona.

Nova dužnost

Proskurjakova uskoro odlazi na dužnost šefice Ureda WB uRumuniji. Osvrćući se na postignuto, ali i na ekonomsku situaciju u BiH, ona ističe da ova zemlja ima toliko potencijala da može postati tigar Balkana, po uzoru na azijske države (Malezija, Singapur, Tajland…) koje su napravile ekonomsko čudo pred kraj prošlog stoljeća i sada su u rangu bogatih država svijeta.

– Ova država ima izuzetnih potencijala, nije prezadužena i lako može biti lider ekonomskog napretka, tigar Balkan u kratkom roku. Potrebno je da provedete reforme koje će osigurati da u decenijama pred vama imate privredni rast i veći od 6 posto –, ističe ona.

– U BiH smo jako puno uradili na obnovi, odmah nakon rata. Taj dio je prošao odlično. Sada smo u fazi razvoja i to zahtijeva jako puno vremena, angažmana, pa i strpljenja. Nismo nezadovoljni urađenim u BiH i na tom planu. Štaviše! –, kaže Proskurjakova.

Dodaje i da je WB sada jako fokusirana na postavljanju temelja za dalji rast i napredak BiH.

– Imamo strategiju, koja je usvojena krajem 2015. Temelji se na tome da podržimo reformsku agendu, koja je jako bitan korak naprijed. Vlasti u BiH, kako na centralnom, tako i na nižim nivoima, uradile su sveobuhvatni plan reformi koje se trebaju provesti i mi, kao i cijela međunarodna zajednica ovdje, pružamo svu potrebnu pomoć da se ona realizira.Za realizaciju strategije izdvojili smo oko 750 miliona dolara i odlučni smo da taj novac bude potrošen i da se benefiti naših aktivnosti i tu jasno vide u narednim godinama. Već smo odobrili da se za četiri projekta potroši 260 miliona dolara. Dakle, više od trećine namijenjenih sredstava. Radi se o poboljšanju ceste Neum – Stolac, te podršci zapošljavanju u privatnom sektoru. Tu ne želimo samo da se da prilika mladim ljudima da nađu posao, već i onima koji su na tržištu rada i teško nalaze posao. Želimo osigurati da oni prođu dodatnu obuku, doedukaciju i na taj način lakše dođu do posla. Nadalje, odobrili smo projekat porške reguliranja bankarskog sektora u oba entiteta. Kada se on provede, nadzor i upravljanje bankarskog sektora bit će mnogo efikasniji, čime se pomaže i potencijalnim investitorima. A odobrili smo i projekat podrške budžetu. Posebno sam ponosna na to da imamo konsolidirano upravljanje dugoim u BiH, što je isto kjako bitmo za dalje napredovanje BiH. WB je dosta uradila u oblasti farmacije. Već sada imamo smanjenje cijena lijekova, što je najbolji primjer efikasnosti naših aktivnosti –, ističe ona.

Proskurjakova precizira i da novac za projekte koje je nabrojala čeka ratifikaciju u državnom parlamentu i nada se da će poslanici svoj dio posla uraditi čim prije.

Cesta Stolac – Neum jedini je projekat, navodi ona, koji se provodi samo u Federaciji BiH. „Težak“ je nekih 64 miliona dolara i od momenta početka radova do završetka proći će nekih dvije do tri godine.

Odgovarajući na pitanje šta je s nešto više od 265 miliona dolara novca WB koji čeka na odluke vlasti u BiH, kako bi bio potrošen, ona kaže da je taj novac namijenjen BiH i da neće nigdje otići.

– Na globalnoj sceni, treba nam u prosjeku 5 do 6 godina da se neki projekat realizira. U BiH je to čak i malo duže. Tako da novac koji pominjete nije propao. On će biti realiziran na odobrenim projektima u BiH, a ne negdje drugo –, ističe ona.

Niste prezaduženi

Upitana da li je BiH prezadužena, Proskurjakova kaže da nije.

– Ako poredite BiH s sličnim državama, onda je ona umjereno zadužena. Ono što je dobro jeste činjenica da je BiH makroekonomski vrlo jaka. Kada je fiskalni deficit u pitanju, i tu je BiH u dobroj poziciji, posebno u odnosu na zemlje regiona –, ističe ona.

Objašnjava da je BiH dosta stabilna, da joj ne prijeti neka ekonomska kriza, ali da ima probleme strukturalne prirode.

– Vaš privredni rast ne ide dovoljno brzo. On je na nivou od 3 posto i naša je projekcija da će tako biti i nastavljeno. Ali, da bi ste pristupili EU, morate narednih bar 25 godina imati privredni rast od najmanje šest posto –, ističe ona.

Osvrćući se na neusvajanje dodatnih akciza na gorivo, Proskurjakova kaže da one nisu uslov za rad WB-a u BiH.

– Naš projekat ceste Stolac – Neum, ne zavisi od usvajanja dodatnih akciza. Ali bez njih nemate kredite MMF-a i EBRD-a. I to je nešto što brine –, ističe ona.

Dodaje da investitorima trebaju kvalitetne ceste i pruge, kako bi njihovi poslovi mogli dalje napredovati. Navodi da su dota angažirani i na poboljšanju stanja u željeznicama. S RS su dogovorili realizaciju programa, ali s vlastim F BiH ne mogu postići dogovor zbog nedostatka unutarnjeg odgovora.

– Tako da čekamo da se premijer i ministri usaglase i izađu pred nas ili nu idemi kod njih i finalizirano dogovore. Žao mi je da tu imamo zastoj u F BiH, a radi se o najmanje 60 miliuona dolara. Isti projekat u RS ide uspješno –, navodi ona.

Reformska agenda

Proskurjakova kaže i da reformska agenda nije mrtva, bez obzira na opstrukcije koje je prate. Dodaje da je već naučila da se ovdje stvari brzo blokiraju, ali isto tako brzo i odblokiraju. Upitana da li zastoji u reformama i političke krize kojima svakodnevno svjedoči, utiču na rad WB, ona odgovara negativno.

– Ipak, moram reći da bi sadašnji zastoji u budućnosti mogli negativno utjecati i na naš učinak –, dodaje.

Naša sagovornica ponosna je i na angažman WB u oblasti farmacije.

– Drago mi je da smo napredovali u tome i da se rezultati vide. Procjena je bila da će se odmah u startu procesa regulacije tog tržišta uštedjeti najmanje 50 miliona dolara godišnje. Sačekajmo da vidimo učinke reformi. Optimista sam da bi ta suma mogla biti i veća. U suštini, cijena lijeka više ne može biti veća nego li je u regionu. Postoji referentna lista cijena lijekova i ona se prati. Ako je neki lijek u okruženju 2 KM, on u BiH ne može biti skuplji. No, ima još prostora za dalje uštede i nove benefite građana. Sada imate situaciju da svaki kanton, te entiteti za sebe kupuju potrebne medikamente. BiH ima nešto manje od 4 miliona stanovnika. Mnogo bolje cijene postizale bi se kada bi se jedinstveno nastupalo na tržištu. Kada tražite veće količine, cijene su niže –, kaže ona.

Rezanje administracije

Osvrćući se na stanje u javnom sektoru, Proskurjakova kaže da je on preglomazan i neučinkovit.

– Negdje polovinu onoga što se ubere preko poreza, potroši se na administraciju. To je ogroman iznos novca. Mi radimo na tome da se administracija smanji, racionalizira i da bude mnogo efikasnija. Ako gledate koliko se troši na javni sektor, građani BiH bi trebali primati usluge u rangu skandinavskih zemalja. A svi znamo da nije tako. I to se mora mijenjati. Naravno, jasno nam je da je to teško, da postoji naslijeđe, da će biti opstrukcija, ali je racionalizacija javne uprave neizbježna. Što prije to bolje. Poreski obveznici moraju dobiti najbolje iz novca koji daju –, navodi ona.

U tom kontekstu ona upozorava i na velika opterećenja privrede, ali i na krutost tržišta rada, što treba reformirati.

– Trenutno niko nije zadovoljan. Radnik smatra da prima malo za ono što radi, poslodavac, opterećen porezima daje previše. To se mora racionalizirati –, kaže naša sagovornica.

Ona zaključuje da je Svjetska banka tu da pomogne u najboljoj namjeri.

– Mi držimo riječ. Sve ono što smo obećali Bosni i Hercegovni, uradit ćemo. I nastavit ćemo tako sve dok nam se bude omogućavalo da ispunimo obećano –, naglašava Proskurjakova.

(Hayat/Foto: Avaz)

SKORO DVIJE MILIJARDE DOLARA SVJETSKA BANKA JE POTROŠILA U BIH DO SADA

| Bosna i Hercegovina, Slider |
About The Author
-