Nakon dvogodišnjeg eksperimenta s uvođenjem fiksnog radnog vremena od šest sati rezultati su povoljni za ovaj projekt.
Rad dva sata manje uz istu plaću vjerovatno je san svakog radnika u našim krajevima, a ako ste se pitali postoji li država na svijetu koja to nudi – odgovor je, naravno, Švedska. Tamošnje su kompanije svoj radni dan skratile na šest radnih sati, a model slijedi i javna služba – Göteborg je u pilot-projektu uveo 30-satnu radnu sedmicu za gradske službenike.
Prvi koji su prešli na eksperimentalno radno vrijeme u staračkom domu kako bi vidjeli hoće li posao zbog toga trpjeti ili će njihova kvaliteta rada i učinkovitost porasti. Umjesto osam sati, rade šest, a tih dva sata razlike unijelo je radikalne promjene u njihovim životima.
Ovaj eksperiment nadahnuo je i druge poslodavce u Švedskoj. I Odjel ortopedske hirurgije Sveučilišne bolnice u Göteborgu smanjio je radno vrijeme na šest sati svojem osoblju. Isto su napravili i na dva odjela jedne bolnice na sjeveru zemlje.
Trend u toj razvijenoj i za život poželjnoj zemlji nije ograničen samo na javni sektor, već su i privatni poduzetnici postali svjesni da kraće radno vrijeme povećava produktivnost radnika. U staračkom domu koji je “pokrenuo lavinu” svoj eksperiment smatraju vrlo uspješnim, bez obzira što su zbog kraćeg radnog vremena morali zaposliti još 14 ljudi.
– Sad je puno bolje, a standard skrbi o štićenicima je veći. Od 1990. godine imali smo više posla i manjak ljudi, to više nećemo raditi. Prije je među zaposlenima bilo dosta bolesti i depresije, a ovaj posao zahtijeva konstantnu budnost i kreativnost. Ne možemo dopustiti da stariji ljudi u domu žive pod stresom, jer se onda taj stres prenosi na sve nas – dodala je Lise-Lotte Pettersson.
U Toyotinom servisnom centru u Göteborgu radno vrijeme su skratili na šest sati prije čak 13 godina, plaća je ostala ista, i nikad nisu požalili zbog te odluke. Prije su, kažu, klijenti bili nezadovoljni jer su radnici radili pod stresom i često su griješili. Za njih radi 36 mehaničara, a profit im je zbog promjene radnog vremena zaposlenika porastao za čak 25 posto.
Nakon dvije godine, eksperiment je pokazao kako su radnici znatno zdraviji te je vrijeme prosječnog radnika provedenog na bolovanju smanjeno za drastičnih 80 posto. Također, zaposlenici su se izjasnili kao prezadovoljni s projektom koji im je ostavio više slobodnog vremena, ali dao i više motivacije te elana za radom dok su na radnom mjestu.