Državni premijer Denis Zvizdić je objavio da je sa MMF-om zaključen ugovor o kreditu od 550 miliona eura, što je oko milijardu i 75 miliona KM. Kredit će se aktivirati u tri godine i u tri tranše.
Nažalost, naši politički lideri su se, po običaju, pohvalili da su “uspjeli” dobiti kredit od MMF-a. Pošto je evropski trend izbjegavanje država da se zadužuju kod MMF-a, naravno da će ova finansijska institucija jedva dočekati da plasira sredstva i to u trenutku kada su kamate na depozite na nuli ili ispod nule, piše Patria.
Stabilni izgledi za sirotinju
Pa ipak, kredit MMF-a je povoljan u finansijskom smislu. Grejs period je četiri i po godine, kredit će se vraćati sve do 2023. godine, dakle sedam godina. Problem je druge vrste: Šta od države BiH traži MMF? Nema sumnje da
će kredit biti iskorišten da bi se povoljno pokrili drugi krediti koji pristižu na naplatu. Poboljšanje poslovnog okruženja za privlačenje investitora. Poboljšanje na tržištu rada, reforma javne uprave i restrukturiranje državnih preduzeća.
BiH je odavno trebala prekinuti aranžmane sa MMF-om. Ali nam se kao ekonomski slaboj državi opet izlazi ususret i daje nam se mogućnost da rješavamo dječije bolesti ekonomije.
Bosna i Hercegovina ima nažalost najlošiji kreditni rejting od svih bivših jugoslovenskih država i to je dodatni razlog za posezanje prema kreditima MMF-a. Naime, jeftin kapital ova država jedino još može dobiti od MMF-a.
Dvije ključne agencije za ocjenu kreditnog rejtinga Moody's i Standard and Poor's potvrdile su u februaru i martu kreditni rejting BiH. Moody's “B3 sa stabilnim izgledima”, dok je Standard and Poor's dao “B sa stabilnim izgledima”.
U oba slučaja radi se o kreditnoj sposobnosti sa spekulativnim elementima uz visok kreditni rizik. Prvi kreditni rejting je BiH dobila od Moody'sa 2004. godine i označen je kao B3sa “pozitivnim izgledima”, da bi 12 godina kasnije dobili isti kreditni rejting sa “stabilnim izgledima”.
Jednako tako je bilo i sa ocjenom “Standard and Poor's”, kada je 2008. ocijenjen rejting sa “B+ sa stabilnim izgledima”, osam godina kasnije bio je “B sa stabilnim izgledima”.
Ocjene agencija o rejtingu BiH govore kako se nismo pomakli naprijed, uz malo nazadovanje. Dakle, rejting nam je “sjedi di si, ni za di si nisi”. Zato se MMF javlja kao spasitelj.
Evropska centralna banka je jučer objavila da je finasijska stabilnost Unije bila uveliko ugrožena politički, što je do juče bilo nezamislivo. Izbori u Austriji su to stanje popravili, a izgledi da će Britanija ostati u Evropskoj uniji su sve veći. U ovoj državi, nažalost, glavnu riječ vodi predsjednik entiteta, čijim su se političkim uticajem urušile dvije banke, te se uzdrmao finansijski sistem, posebno u susjednom entitetu.
Problem je što taj isti čovjek ne prestaje govoriti o raspradu države, a onda povremeno paradoksalno izjavi da želi privući investitore. Gotovo je sigurno da bi, uz političku stabilnost Bosna i Hercegovina bila u rangu svojih komšija, ako ništa onda zbog daleko najnižeg vanjskog duga. Gotovo je sigurno da bi, uz političku stabilnost Bosna i Hercegovina bila u rangu svojih komšija, ako ništa onda zbog daleko najnižeg vanjskog duga.
Najveći problem BiH je korupcija, pravosuđe pod pritiscima politike, što producira najgoru moguću korupciju u regionu.
I komšiluk na niskim granama
Kontinuirani rejtinzi agencija govore kako se ništa ozbiljno nije uradilo na ekonomskom razovoju ove države. I kako su i dalje stabilni izgledi da se ništa ozbiljno ne pomjeri naprijed. Nijedna država bivše Jugoslavije nije daleko odmakla ekonomski, sudeći upravo po kreditnom rejtingu.
Moody's je prošlog mjeseca potvrdio identičan kreditni rejting Srbije kao B1 iako je vanjski dug Srbije oko 78 posto.
Standard and Poor's potvrdio da je kreditni rejting Crne Gore “B plus”. U narednih godinu dana moguće je smanjenje rejtinga zbog gradnje autoputa Bar – Bojare, gdje postoje veliki fiskalni rizici. Javni dug Crne Gore iznosi 59 posto BDP-a što je rizik za javne finansije. U naredne tri godine dug bi se mogao povećati na oko 80 posto BDP-a, što bi bilo tragično.
Agencija Moody's snizila je dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na “Ba2”, a u domaćoj na “Baa 1”, uz negativne izglede. Kao ključne razloge u “Moody's-u navode visok javni dug, koji je krajem prošle godine bio na otprilike 86 odsto BDP-a, te nastavak slabih izgleda srednjoročnog privrednog rasta.
Analitičari te agencije procjenjuju da će do 2018. godine javni dug Hrvatske premašiti 90 odsto BDP-a.
Dakle, u narednim mjesecima BiH bi mogla dobiti društvo iliti “braću po rejtingu”.